Životni standard na Zapadnom Balkanu i dalje je znatno niži od onog u zemljama Europske unije (EU) te bi, nastave li se sadašnji trendovi, moglo biti potrebno čak sedam desetljeća da regija dostigne europsku razinu, ocijenjeno je u izvješću koje je objavila Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Kako prenosi Intellinews, u izvješću se ističe trajni izazov niske produktivnosti koji proizlazi iz povijesnog nedovoljnog ulaganja, slabih institucija, nepovoljne demografije i izazovnog poslovnog okruženja. - Ljudi na Zapadnom Balkanu su obično daleko siromašniji od onih u zemljama EU-a, dodaje se u izvješću.

Niska produktivnost, nedostatne investicije, korupcija…

Prema analizi EBRD-a, bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika na Zapadnom Balkanu, prilagođen paritetu kupovne moći (PPP), iznosi manje od polovine prosjeka EU-a, s prosječnim BDP-om po glavi stanovnika od 18.131 dolara (16.827 eura) 2021. Postoje i značajne razlike u regiji, s prosječnim BDP po glavi stanovnika u 2021. godini u rasponu od 13.240 dolara na Kosovu, do 22.787 dolara u Crnoj Gori. Unatoč izvjesnom napretku u smanjenju jaza u protekla dva desetljeća, tempo konvergencije je značajno usporen od globalne financijske krize 2008./2009. godine. 

- Regija je prešlo dug put u proteklih nekoliko desetljeća, ali još uvijek postoji veliki jaz u odnosu na EU, rekla je predsjednica EBRD-a Odile Renaud-Basso na godišnjem samitu za Zapadni Balkan, održanom u Londonu, dok je  nalaze izvješća okarakterizirala kao otrježnjujuće. U dokumentu se navodi da bi postizanje potpune konvergencije sa životnim standardom EU-a zahtijevalo značajno ubrzanje stopa rasta, s različitim scenarijima koji sugeriraju vremenske okvire u rasponu od dva do tri desetljeća u optimističnim uvjetima, do oko 70 godina, u pesimističnijim projekcijama. Prema najoptimističnijem scenariju ove Banka, to bi se razdoblje moglo skratiti na 40 godina. 

- Osnovni problem s kojim se suočavaju gospodarstva Zapadnog Balkana je niska produktivnost. Regija je desetljećima imao nedostatne investicije, najviše u infrastrukturi i energetskom sektoru. Poduzeća se suočavaju sa svakodnevnim problemima poput korupcije, neformalnosti i nedostatka administrativnih kapaciteta javnog sektora koji su duboko ukorijenjeni, te ih je stoga teško reformirati. Većina zemalja regije također je bilježila pad stanovništva od 1990-ih kao rezultat pada nataliteta i velikog odljeva emigracije, konstatira se u izvješću EBRD-a. Nadalje se ukazuje da se jaz u produktivnosti rada između 27 članica EU-a i šest zemalja Zapadnog Balkana jedva promijenio od 2001. godine, dok se od 2009. godine nije mijenjao nikako. Produktivnost rada stagnira u proteklom desetljeću, što implicira da je ekonomski rast proizašao iz veće zaposlenosti, a ne veće djelotvornosti u proizvodnji, ocjena je EBRD-a.

Uloga države i privatne inicijative

- U nekoliko zemalja, država i dalje igra veliku ulogu u ekonomiji, a produktivnost u državnim poduzećima je obično znatno ispod one u privatnim tvrtkama. Većina izvoza iz regije je niske složenosti i dodane vrijednosti, iako se to u nekim zemljama postepeno poboljšava. U međuvremenu, mala i srednja poduzeća se suočavaju sa sveprisutnim i dugotrajnim problemima u poslovanju, kao što su nelojalna konkurencija iz neformalnog sektora (prepreka broj jedan u mnogim poslovnim istraživanjima), poteškoće u pristupu financijama pod razumnim uvjetima i prepreke međunarodnoj trgovini i integraciji, upozorava se i dodaje da je, iako se privatne investicije smatra ključnim za pokretanje ekonomskog rasta, izniman značaj javnih ulaganja u infrastrukturu s dobrim prioritetima, s obzirom na njihov potencijal da dugoročno stimuliraju rast i zapošljavanje. Izgledi za pristupanje EU zemalja regije istaknuti su kao potencijalni katalizator za ubrzavanje konvergencije. Izvješće sadržava i detaljno pobrojane reforme koje zemlje Zapadnog Balkana moraju poduzeti, poglavito u oblasti upravljanja, konkurentnosti i održivosti životne sredine, ako žele sustići članice EU-a. Ujedno se predlaže se trostruki pristup koji se fokusira na bolje upravljanje, povećanu otvorenost za trgovinu i ulaganja i zeleni razvoj kao ključne puteve za poticanje održivog rasta i sužavanje ekonomskog jaza u odnosu na EU.

Novi Plan rasta EU za zapadni Balkan, predstavljen u studenom 2023., smatra se potencijalnim pokretačem za prijeko potrebne reforme, uz uvjetovanje vezano za pristup poboljšanom financiranju predviđenom planom, prenosi Intellinews.