U NEDAVNOM vatrenom govoru vođa Hezbolaha Hassan Nasrallah zaprijetio je napadima na Cipar, maleni i podijeljeni mediteranski otok, ako pomogne Izraelu u potencijalnom ratu između libanonske militantne skupine i Izraela. "Cipar će također biti dio ovog rata ako otvori svoje zračne luke i baze za izraelske snage", rekao je vođa militantne skupine koju podupire Iran u televizijskom govoru u srijedu, dan nakon što je Izrael upozorio na mogućnost otvorenog rata u Libanonu, piše CNN.

Ciparski predsjednik Nikos Christodoulides u svome je odgovoru negirao da je njegova zemlja upletena u sukob. "Izjave nisu ugodne i njima se pokušava stvoriti slika da je Cipar uključen u ratne operacije. Ali nije uključen ni na koji način", rekao je Christodoulides, dodajući da su otvorene linije komunikacije s libanonskom i iranskom vladom.

EU stala u obranu Cipra
Europska unija u četvrtak je stala u obranu Cipra rekavši da se radi o zemlji-članici EU-a. "Svaka prijetnja jednoj od naših članica prijetnja je EU-u", rekao je novinarima Peter Stano, glasnogovornik EU-a. Susjedna Grčka također je izrazila svoju puno solidarnost s Ciprom, napisavši u objavi na X-u da je "prijetnja uporabom sile flagrantno kršenje Povelje Ujedinjenih naroda".

U očitom pokušaju kontroliranja štete, libanonski ministar vanjskih poslova Abdallah Bou Habib nazvao je svog ciparskog kolegu Constantinosa Kombosa, izražavajući "kontinuirano oslanjanje Libanona na pozitivnu ulogu koju Cipar ima u podržavanju stabilnosti u regiji".

Dok stručnjaci kažu da je rat između Izraela i Hezbolaha i dalje malo vjerojatan, sam spomen Cipra dodaje novu dimenziju sukobu Izraela i Hamasa u Gazi. Riskira uvlačenje zemlje EU-a u rat koji se već proširio Bliskim istokom i stavlja u središte pozornosti veze Cipra s Izraelom. Evo što zasad znamo o tome.

Zašto je važan položaj Cipra?
Kao otok u istočnom Sredozemlju, smješten na geopolitičkoj razdjelnici između Bliskog istoka i južne Europe, Cipar je geografski mnogo bliži sukobima na Bliskom istoku nego europskim centrima moći.

Otok je površinom otprilike šest puta manji od Hrvatske i podijeljen je na dva dijela: južni dio u kojem se govori grčki, poznat kao Republika Cipar, te područje u kojem se govori turski, poznato kao Turska Republika Sjeverni Cipar.

Podijeljenost otoka odražava suparništvo između regionalnih suparnika Grčke i Turske. Većina međunarodne zajednice priznaje samo suverenitet grčkog dijela Cipra, a to je bila nacija prema kojoj su bile usmjerene Nasrallahove prijetnje, prenosi Index. 

Republika Cipar je članica EU-a, ali ne i NATO-ovog obrambenog saveza koji obvezuje zemlje članice da priskoče jedna drugoj u obranu u slučaju napada. Na Cipru živi oko 920.000 ljudi, s Nikozijom kao glavnim gradom.

Koliko su bliske veze Cipra s Izraelom?
Diplomatski odnosi između Cipra i Izraela započeli su 1960. godine, nakon osamostaljenja otoka od britanske kolonijalne vladavine, ali Cipar nije otvorio veleposlanstvo u Tel Avivu sve do 1994. Odnosi su se pogoršali 80-ih i 90-ih zbog bliskih veza Izraela s Turskom i arapsko-izraelskog sukoba, u kojem je Cipar stao na stranu arapskih država i podržao palestinsku
državnost.

Odnosi su se popravili kasnih 90-ih i 2000-ih godina, kada se Izrael počeo okretati istočnom Mediteranu radi gospodarskih partnerstava, posebno nakon otkrića prirodnog plina u regiji. Stručnjaci kažu da je Izrael također gledao na Cipar kao na partnera za suzbijanje regionalnih prijetnji, posebno od Turske i skupina povezanih s Iranom.

Izrael je posljednjih godina koristio ciparski teritorij za obuku svojih trupa za eventualni rat s Hezbolahom. Teren Cipra sličan je onom Libanona, priopćile su Izraelske obrambene snage (IDF). IDF je 2022. proveo zajedničku vojnu vježbu s ciparskim snagama.

Neke zajedničke vježbe bile su usmjerene na borbu protiv više frontova i na borbu protiv Hezbollaha u Libanonu, izvijestili su izraelski mediji. Njihove posljednje vježbe izvedene su u svibnju 2023. na Cipru. Ured ciparskog predsjednika objavio je u četvrtak na X-u da ta zemlja "nikada nije omogućila i neće omogućiti bilo kakvu agresivnu akciju ili napad protiv bilo koje zemlje".

Kakva je bila uloga Cipra u ratu u Gazi?
Cipar je odbacivao sve sugestije da je upleten u rat u Gazi, ističući svoje humanitarne napore koji su pomogli da se u Gazu dopremi nešto pomoći. "Republika Cipar nije dio problema. Republika Cipar je dio rješenja", rekao je predsjednik Christodoulides: "A našu ulogu u tome, na primjer, kroz humanitarni koridor, prepoznaje ne samo arapski svijet, već i međunarodna zajednica u cjelini".

U ožujku je Cipar počeo dopuštati brodovima s humanitarnom pomoći da isplovljavaju iz njegovih luka u sklopu međunarodnih napora da se omogući dostava humanitarne pomoći morem prema Gazi. Prva pomorska pošiljka za Gazu nosila je 200 tona hrane, što je otprilike otprilike 500.000 obroka.

Logističko središte EU-a također je postavljeno na Cipru kako bi se olakšao protok pomoći u Gazu. Nikozija je kritizirala neke akcije Izraela u Gazi, posebno one koje su ometale isporuku humanitarne pomoći.

U travnju je Cipar izdao zajedničku izjavu s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, osuđujući smrtonosni izraelski napad na dobrotvornu organizaciju World Central Kitchen u kojem je ubijeno sedam ljudi. Cipar je također više puta osudio Hamas zbog napada na Izrael 7. listopada.

Koja je vjerojatnost da se Cipar dublje uključi?
Otok je već bio u unakrsnoj vatri regionalnih sukoba, što je podsjetnik na njegovu blizinu nestabilnom Bliskom istoku. Projektil za koji se sumnja da je ruske proizvodnje eksplodirao je 2019. iznad sjevernog Cipra. Ciparski dužnosnici vjeruju da je projektil povezan s vojnim operacijama u Siriji, a pao je oko 24 kilometra sjeverno od glavnog grada Nikozije.

Scenarij u kojem Izrael koristi ciparske baze za svoje vojne snage, na što je Hezbolah upozoravao, efektivno bi proširio rat u Gazi na Europsku uniju, napisao je na X-u Mohammad Ali Shabani, iranski analitičar i urednik Amwaj.media. To bi značilo da je jedna zemlja EU-a prvi put izravno uključena u prošireni rat u Gazi.

Neki stručnjaci kažu kako je mala mogućnost da sukob između Izraela i Hezbolaha preraste u sveopći rat, jer niti jedna strana ne želi takvu eskalaciju.

"Hezbolahovo objavljivanje snimke dronom osjetljivih položaja unutar Izraela ima za cilj odvraćanje Izraela", rekla je za CNN Lina Khatib, suradnica u Programu za Bliski istok i Sjevernu Afriku pri londonskom think tanku Chatham House, pozivajući se na devetminutni video koji je Hezbollah objavio u utorak, a prikazuje civilne i vojne lokacije oko izraelskog grada Haife.

"Ni Izrael ni Hezbolah nemaju koristi od sveopćeg rata"
"Normalno je da i Izrael i Hezbolah imaju vojne planove za rješavanje potencijalne eskalacije. Ali kako stvari stoje, ni Izrael ni Hezbolah nemaju koristi od sveopćeg rata", rekla je Khatib, dodajući da Hezbolah zna kako bi rat s Izraelom bio razoran po Libanon i da u zemlji nema apetita za takav scenarij.

Također je malo vjerojatno da će Bidenova administracija dopustiti Izraelu da sam vodi rat na dva fronta, rekla je Khatib, dodajući da bi uplitanje SAD-a moglo povući druge aktere koje podupire Iran, kao i potencijal da sam Iran bude meta. "Ovo je visoka cijena koju Iran želi izbjeći. SAD se također ne želi naći u još jednoj bliskoistočnoj močvari, posebno ne uoči predsjedničkih izbora", zaključila je Khatib.