Nakon lokalnih izbora održanih izbora u Bosni i Hercegovini već sada se sve oči okreću prema Mostaru.  Izbori koji će se održati u gradu na Neretvi 20. prosinca već sada privlače pozornost regionalnih, ali europskih medija. Sama činjenica da će Mostarke i Mostarci mjesec dana nakon završetka izbornog procesa u drugim lokalnim zajednicama birati svoju lokalnu vlast daje posebno specifičnost ovim izborima.

Specifična pravila

Osim toga, održavanje izbora nakon 12 godina u Mostaru uslijed atmosfere promjena u gotovo svim velikim gradovima širom BiH stavlja posebni fokus na izbore na kojima bi Mostar konačno, u očima mnogih, mogao prestati biti ‘grad slučaj’.
No, Mostar je specifičan i po izbornim pravilima koje su usuglasile samo dvije stranke, vodeći pri tome računa primarno o svojim političkim interesima. Mnogi, čak i u Mostaru još uvijek u potpunosti ne razumiju izbornu podjelu po izbornim jedinicama sa zajedničkom gradskom listom. 

Osnovna razlika u odnosu na sve druge lokalne izbore u BiH je da će građani Mostara na svojim glasačkim mjestima dobiti dva listića – odnosno dva puta će glasati. Jednom za svoje predstavnike iz njihovog izbornog područja, a drugi put za predstavnike za zajedničke gradske liste za Gradsko vijeće. Na mostarskim izborima se neće glasovati za gradonačelnika već , kao i u Sarajevu, on biti kasnije izabran glasovanjem u Gradskom vijeću Grada Mostara kojeg će činiti 35 vijećnika – 13 izabranih sa gradske liste, dok će ostatak biti izabran za šest gradskih izbornih područja.

Preduvjeti za demokratske izbore

U trenutnoj političkoj i društvenoj atmosferi, da bi se pokazao stvarni mostarski demokratski potencijal, u Mostaru je potrebno osigurati određene preduvjete za što veći odaziv građana na izbore.
Prvi od njih je da se pod svaku cijenu spriječe i onemoguće sve predizborne, izborne, ali i postizborne manipulacije. Naime, prve analize govore da su rezultati u mnogim lokalnim sredinama na ovim izborima bili iznenađujući upravo zbog toga što su ovoga puta velikim dijelom spriječene izborne krađe. Iako ih ima, broj pritužbi na izborne manipulacije ovog puta je ipak puno manji nego u prethodnim izbornim ciklusima. Razloge za to, očigledno, možemo tražiti u činjenici da su oporbene stranke međusobnom suradnjom konačno uspjele uspostaviti kontrolu na biračkim mjestima, čime su uspjele u namjeri da smanje mogućnost za dobro poznate izborne manipulacije o kojima je Dnevni list već dugo vremena pisao.
Drugi preduvjet da Mostarci dobiju uistinu legitimne predstavnike u lokalnoj vlasti jeste masovni izlazak građana na izbore. Iako se čini da je izlazak na birališta na lokalnim izborima bio nizak, u sredinama gdje su se dogodile određene promjene dogodila se zapravo više nego očekivana izlaznost.

Jer, ako pretpostavimo da se kontrolom izbornog procesa zaustavilo masovno ubacivanje glasova i primjerice glasovanje za mrtve, u biti je odaziv građana s obzirom da se radi o lokalnim izborima uslijed pandemije koronavirusa bio iznad očekivanog. K tome, kada se uzimaju postotci kao orijentir izlaznost uvijek treba imati na umu da veliki broj građana, iako se nalazi na biračkim popisima u BiH, u stvari živi daleko od svojih matičnih općina i gradova – raseljeni su širom ‘bijelog svijeta’.

Ako uzmemo u obzir ove činjenice lako ćemo doći do zaključka da je realni odaziv stanovnika koji stvarno žive u BiH bio mnogo veći, u pojedinim slučajevima čak i za desetine postotnih poena, od službenih postotnih podataka. Kada se sve to uzme u obzir, unatoč nekim suprotnim pretpostavkama, ispada da opasnost od koronavirusa nije utjecala na odaziv birača, već upravo suprotno. Hoće li se takav scenarij ponoviti u Mostaru ostaje za vidjeti.
Idući bitan momenat koji bi građane Mostara mogao potaknuti na izbore jeste da se u predizbornoj kampanji koja službeno počinje za dva dana uistinu raspravlja o ključnim problemima koje zamaraju građane u Mostaru, odnosno da se na Grad Mostar ne prelijevaju, za lokalnu zajednicu nebitne tzv. ‘nacionalne teme’ o kojima gradske vlasti nemaju ama baš nikakvu nadležnost.

Mostar, uslijed 12 godina zapuštenosti, ima previše problema koje mora riješiti nakon ovih izbora, a za tako nešto ključna će biti konstruktivna i realna rješenja o kojima će kasnije odlučivati vijećnici u Gradskom vijeću zajedno za budućim gradonačelnikom i gradskom upravom.

Masovni odaziv građana

Jako je važno, da se makar u određenim sredinama u BiH, vratila vjera građana u izborni proces koji neće biti rezultat ‘brojača’ na biračkim mjestima, već stvarnih birača koji će svojim glasom izabrati svoje predstavnike. Već sada može se, ukoliko u Mostaru građani dobiju dojam da će izbori biti tranparentni, pošteni, fer i demokratski, očekivati dobar odaziv građana na mostarska biračka mjesta.

U tom slučaju, mogli bismo svjedočiti masovnom odazivu građana Mostara koji bi uistinu mogli odabrati kakav Mostar  žele vidjeti nakon četverogodišnjeg mandata iduće lokalne vlasti – bez obzira tko nju činio. J. S.