Dnevni.ba - PRELOADER

ZAŠTO SE DOPUŠTAJU IZBORNE KRAĐE? Počeo ‘rat’ za ‘brojače’ u biračkim odborima!

20 Ruj 2020


ZAŠTO SE DOPUŠTAJU IZBORNE KRAĐE? Počeo ‘rat’ za ‘brojače’ u biračkim odborima!

Na ‘crnom tržištu trgovine biračkim odborima’ cijena nije fiksna već je ona određena važnošću i veličinom biračkog mjesta. S druge strane, zna se da su neke političke stranke prijavile ‘fiktivne’ kandidate samo kako bi ovladale što većim brojem mjesta u biračkim odborima.

Predizborne aktivnosti političkih stranaka uoči lokalnih izbora raspisanih za 15. studenog u punom su jeku.
Također, teku zadani rokovi za određene izborne aktivnosti koje je zadalo Središnje izborno povjerenstvo BiH. Dio zaduženja u tom procesu prenesen je na općinska i gradske izborna povjerenstva, a najveće nadležnosti lokalna izborna povjerenstva imaju u formiranju biračkih odbora na biračkim mjestima.

Počela ždrijebanja

Upravo ovih dana, u cijeloj BiH započinju ždrijebanja za raspodjelu mjesta u biračkim odborima. Taj proces obavljaju lokalna izborna povjerenstva, a članove biračkih odbora imenuju političke stranke na osnovu ždrijebom utvrđenog redoslijeda. Ukoliko političke stranke ne popune ‘dobijena’ biračka mjesta njih naknadno popunjavaju općinska (gradska) izborna povjerenstva kako bi se izbori mogli provesti bez većih poteškoća.
Međutim, ovakav način formiranja biračkih odbora u BiH izaziva mnogo prigovora zbog velike mogućnosti zloupotreba.
Birački odbori su ‘ad hoc’ tijela koja se formiraju prije svakih izbora, a koji rukovode svim procesima na biračkim mjestima tijekom izbornog dana. Oni broje od tri do pet članova iz različitih političkih stranaka u zavisnosti od broja birača na tom mjestu. Također, imenuju se i zamjenici članova biračkih odbora.

Fiktivni kandidati, razmjena i kupovina

Razmjenom mjesta u biračkim odborima, političke stranke često uspijevaju stvoriti jednostranačko biračko mjesto na kojem imaju potpunu kontrolu.
To postižu na tri glavna načina: prvi je direktna kupovina mjesta u biračkim odborima, druga je razmjena mjesta, a treća je kroz imenovanje takozvanih fiktivnih kandidata ili političkih stranaka na izborima.
Osim toga, pokušavaju izvršiti, pogotovo s pozicija lokalne vlasti, i utjecaj na općinska izborna povjerenstva kako bi dobili ‘podobne’ članove na biračkim mjestima. A onaj tko ima prevlast u biračkom odboru – taj ujedno i broji glasove, pa je potpuno jasno zašto je mnogima važnije na ključnim mjestima imati svoje ‘brojače’ nego birače.
Već sada je evidentno da na ovogodišnjim izborima u mnogim općinama imamo prijavljene fiktivne kandidate, koji će sigurno biti iskorišteni u stranačkoj borbi za prevlast u biračkim odborima. Tako, primjerice u Općini Stolac imamo čak 26 prijavljenih izbornih lista, od kojih su mnogi nezavisni kandidati sa po jednim kandidatom ili kandidatkinjom na izbornoj listi. Svojevrsni apsurd je da se na izborima u jednoj općini, poput Stoca, bira 17 vijećnika a da je prijavljeno čak 26 izbornih listi.
U Mostaru je još drastičniji primjer koji, sa više od 40 prijavljenih političkih subjekata od kojih za mnoge od njih nikada niste ni čuli, otvara mnoga pitanja i neminovno asocira na moguće izborne manipulacije putem biračkih odbora.
Međutim, ‘mostarski izbori’, zbog toga što se održavaju naknadno, još uvijek nisu ‘na dnevnom redu’ za raspodjelu biračkih odbora. Za njih će se naknadno održati posebno ždrijebanje.

Cijena nije fiksna

U Bosni i Hercegovini već sada u političkim krugovima kruže informacije da su se neke ‘političke opcije’ u pojedinim sredinama prijave na izbore samo u cilju ‘prodaje’ biračkih mjesta.
Na ‘crnom tržištu trgovine biračkim odborima’ cijena nije fiksna već je ona određena važnošću i veličinom biračkog mjesta. S druge strane, zna se da su neke političke stranke prijavile ‘fiktivne’ kandidate samo kako bi ovladale što većim brojem mjesta u biračkim odborima.
Idućih dana, sve dok ne završi ovaj kritični dio u imenovanju biračkih odbora javnost će se naslušati svakakvih priča o kupovini, prodaji i razmijeni mjesta u biračkim odborima. One će u velikom dijelu vjerojatno biti istinite, ali i teško dokazive, pa će samim tim ostati nekažnjive.
Barem je tako bilo u svim dosadašnjim izbornim ciklusima, jer s obzirom na broj primjedbi kojima smo svjedoci nakon svakih održanih izbora potpuno je jasno da nadležni organi ne mogu ili ne žele dokazati izborne manipulacije na ovaj način. J. S.

DNEVNI


U novom broju donosimo

Novi broj

9 h 34 min

U novom broju donosimo

Novi broj

04 Lis 2024

U novom broju donosimo

Novi broj

03 Lis 2024