Dok se u Bosni i Hercegovini iščekuje rasplet situacije oko Dodikovih navodnih bojkota institucija BiH i eventualno rješenje za novi Izborni zakon, pojedine zemlje regije koje neće u skorije vrijeme moći pristupiti europskim integracijama na ozbiljan način niti mogu računati na prijem u Europsku uniju napravile su svojevrsni ekonomski savez pod nazivom Open Balkan koji je ranije nazivan „mini-schengenom“.

U okviru ove inicijative predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Albanije Edi Rama i premijer Severne Makedonije Zoran Zaev potpisali su tri sporazuma: Memorandum o razumijevanju o suradnji na olakšanju uvoza, izvoza i kretanja robe na Zapadnom Balkanu, memorandum o razumjevanju o suradnji u vezi sa slobodnim pristupom tržištu rada na Zapadnom Balkanu, sporazum o suradnji u zaštiti od katastrofa na Zapadnom Balkanu. Potpuno je jasno da je ovakva inicijativa svojevrsna premosnica državama članicama u eventualnoj pripremi za ne tako skori ulazaka u EU.

Odbijanje iz BiH

Na početku ove ideje bilo je puno govora o tome da bi se BiH trebala priključiti ovoj inicijativi, ali to se nije dogodilo zbog otpora određenih političkih krugova u BiH. O ovoj temi za portal raport.ba govorio je i bivši predsjednik SDP-a BiH i bivši predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zlatko Lagumdžija koji na zanimljiv način secira odbijanje ovog projekta koji dolazi iz sarajevskih političkih struktura, primarno od članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Šefika Džaferoviča koji su se oštro suprotstavili bilo kakvoj pomisli da BiH uđe u ovakvu integraciju.
- Mislim da je priča o tome, koja dolazi iz vladajućih krugova u Sarajevu slika ukupnog političkog i intelektualnog stanja. Ovdje ne postoji osmišljena državna politika. Ne postoji nešto što se zove osmišljen dijalog u institucijama i društvu u cjelini. Umjesto toga par naših lidera sjednu sa svojim spin doktorima za populizam, pa Otvoreni Balkan porede sa srpskim svetom, da bi nam potom podmetali lažne dileme i divlje teme kako se na ovaj način odustaje od EU i slične koještarije. To jasno pokazuje da nema državničke politike, da nema ekspertnog i institucionalnog dijaloga u javnosti koji se u svakoj normalnoj državi odvija i o manje bitnim temema. Priča o Open Balkan pretvorila u populističko prepucavanje ljudi koji su plaćeni da budu državnici, a ne površni populisti. Kad se prije skoro dvije godine pojavila ta ideja, odmah su dva od tri člana Predsjedništva bili protiv bez rasprave i bez ijednog promišljenog argumenta. Prije godinu dana Trump privodi predstavnike Srbije i Kosova da potpišu sporazum, koji podrazumijeva i taj Mini shengen. Nedjelju dana poslije toga naše Predsjedništvo po hitnom postupku se predomisli i zadužuje Vijeće ministara da za 30 dana napravi analizu kako bi se donijele odgovarajuće odluke. Normalno bi bilo da je ta analiza napravljena. Ali nije. Umjesto toga Predsjedništvo se budi nakon godinu dana i dvotrećinskim glasom nas obavještavaju da Otvoreni Balkan ide dalje bez nas. Dakle pune dvije godine nas obavještavaju, bez ikakve ekspertne ili političke rasprave, da nešto hoće ili neće u ime euroatlantskih integracija, a za sve to vrijeme se nismo ni korak približili ni EU ni NATO-u – kaže Zlatko Lagumdžija.

Argumenata nema

On smatra da je „Otvoreni Balkan“ je bila prilika da Sarajevo bude sjedište toga, jer to ne može biti zamjena ni za Berlinski proces, a još manje za EU. Kod nas se svakako nalazi sjedište Regionalnog Savjeta za suradnju (RCC) i bilo bi logično da smo u centru svakog procesa regionalne suradnje u mjeri u kojoj to ima praktičnu vrijednost i doprinosi ubrzanju ukupnih euroatlantskih integracija.
- Sad kada su Rama, Vučić i Zaev, izašli, onaj dvojac s početka je opet bio protiv. Gdje su argumenti? Nema nijednog. Osim priče o „srpskom svetu“. Dotle su se zapleli u svojoj površnosti i populizmu da su čak i Edija Ramu uvalili u lidera stvaranja srpskog sveta. Kada im to nije dovoljno onda uvode u igru ‘kredibilnu priču’ da je to ruska podvala. Ne vidim tko može progutati ‘lovačku priču’ da je ruska ujdurma da ekonomski povezuje tri države od kojih su dvije države članice NATO-a – kaže Lagumdžija.

On smatra da ne postoji nijedan racionalni razlog za takvo ponašanje iz Sarajeva.
- Ne znam kome je u Sarajevu u interesu to da recimo krastavci iz Podrinja ne idu bez zadrške na pijacu u Beograd. Kome je u interesu da kamion iz BiH čeka na granici sa Srbijom ili Makedonijom pa da i kamion i roba u njemu postane nekonkurentna – pita se Lagumdžija.
On upozorava da Srbija ima našim Ustavom zagarantirano pravo na specijalne veze sa RS koje ne ugrožavaju suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovione, i samo je stvar tehnike kako će Srbija firme iz RS uključiti u ovo. Također, napominje da hrvatske firme iz Bosne i Hercegovine uvijek mogu računati na svoju ‘rezervnu’ integraciju, a to je EU.
- Ne treba velika pamet da dođemo do toga kako će dijelovi Federacije sa bošnjačkom većinom biti ekonomski izolirani – upozorava Zlatko Lagumdžija.

Vrata otvorena, ali...

Podsjetimo, Vučić, Rama i Zaev su 10. listopada  2019. začeli inicijativu koja je neformalno bila nazvana "mali schengen", a podržali su je Europska unija i Sjedinjene Države.
Vučić je ranije naglasio da je cilj inicijative da olakša život građanima i poboljša životni standard, te da u njoj nema ničega što je upereno protiv bilo koga.
- Sama ideja je historijska i odavno je bilo vrijeme da pobegnemo iz odnosa kolonija u kome smo pitali druge šta da radimo. Vrijeme je da uzmemo stvari u svoje ruke i određujemo svoju budućnost -poručio je tada Vučić.
Na sastanku u Skoplju dogovoreno je i da od 1. siječnja 2023. budu ukinute granične kontrole između Srbije, Severne Makedonije i Albanije.
Zaev i Rama pozvali su druge zemlje u regiji da se pridruže inicijativi "Open Balkan" kao priliku za jačanje suradnje, ekonomije i slobode kretanja.
Međutim, kada je u pitanju BiH zaista nema nikakve ozbiljne rasprave o ovoj inicijativi. Evidentno je da su za BiH ostala otvorena vrata pridruživanja ovom novom primarno ekonomskom savezu, ali od ključnih političkih aktera nema nikakvog jasnog izjašnjena o inicijativi koja bi mogla osigurati ogromno tržište za mnoge bosanskohercegovačke proizvode. U svemu treba voditi računa da će, s druge strane, Hrvatska uskoro postati dio pravog 'Schengena' pa se postavlja pitanja hoće li zaista BiH ili njeni dijelovi biti u potpunosti blokirani za svih strana. Umjesto ekonomskih i životnih, bh. nacionalni lideri i dalje vode besmislene verbalne ratove tjerajući samo inat politiku koja nikome ništa dobro donijeti neće.