Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Direktor Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (EP BiH) Sanel Buljubašić, govoreći o stanju u ovoj javnoj tvrtci, jednoj od tri u BiH za opskrbu električnom energijom, osvrnuo i na samu proizvodnju električne energije. U ovom kontekstu podsjetimo da EP BiH pretrpjela gubitak od 331 milijun KM za prošlu godinu te da više od 80% energije dobija iz termoenergetskih izvora - rudnika. 

Prijašnjih godina neke od uprava ovog poduzeća čak su najavljivali drastično povećanje cijene električne energije i to za čak od 70% do nevjerojatnih 120% kako bi konsolidirali, na razne načine dugogodišnje nagomilane gubitke - propale projekte, suske presude, kreditne dugove, promašaja prilikom kupnje električne energije na tržištu itd. Na koncu, poskupljenje za potrošače EP BiH ipak neće biti na tim razinama, ali će biti. Također, nagomilane dugove prethodnih uprava, i to ne samo ovog javnog poduzeća, na ovakav ili onakav način, također plaćaju građani FBiH. 

Uostalom, tako je u većini javnih poduzeća koji su, manje-više, inkubatori za stranačka „uhljebljenja“ gdje menadžmenti, imenovani od vlasti, nagomilaju dugove, a potom ta ista vlast pomaže im u otplati dugova novcem iz proračuna ili im čak otpisuje dugove, što je vrlo neodgovorno, ali i nepošteno i prema privatnim tvrtkama. No, to je već neka druga tema.

JP EP HZ HB ostvarila dobit

Podsjetimo da je Dnevni list, u listopadu prošle godine, skrenuo pozornost na sastanak federalnog ministra energije rudarstva i industrije FBiH Vedrana Lakića (SDP) s tada v.d. generalnog direktora Elektroprivrede BiH Sanelom Buljubašićem i upravom ovog, jednogo od tri, javna elektro operatera u BiH, a koji je rezultirao zabrinjavajućim najavama o velikim gubitcima u poslovanju do kraja godine i ozbiljnom stanju u tom poduzeću.

S druge strane, Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne (EP HZHB) u 2023. godini ostvarila je dobit od 52,4 milijuna KM - u prvoj polovici  godine ova elektroprivreda ostvarila je ostvarila dobit od 53,6 milijuna KM, podaci su koje je nedavno objavio Bloomberg Adria.

Prošlogodišnja povoljna hidrološka slika omogućila je veću proizvodnju električne energije iz hidroelektrana u FBiH (FBiH) tako da je u prva četiri mjeseca 2023. godine proizvedeno više GWh električne energije iz hidroelektrana (HE) nego iz termoelektrana (TE). 

Bloomberg Adria se osvrće i na polugodišnja izvješća Sarajevske burze, prema kojima su ukupni prihodi EP HZHB u 2023. godini veći za 10,36 posto u odnosu na 2022. Prihodi od prodaje gotovih proizvoda na domaćem tržištu veći su za 7,27 posto, ali na stranom tržištu manji za 68,26 posto. 

Proizvodnja prljave energije

Dok EP HZ HB usmjerava svoju proizvodnju na obnovljive izvore energije i tzv. "zelene modele", EP BiH i dalje najveću većinu električne energije dobija iz termoelektrana i ugljena iz sedam rudnika, Bile, Breza, Đurđevik, Uskoplje, Kakanj, Tuzla i Zenica. Podsjetimo da je FBiH 2009. godine prenijela udjele u rudnicima na EP BiH. No, unatoč upozorenjima iz međunarodne energetske zajednice o nužnosti zatvaranja termoelektrana i "prljavog načina" dobijanja električne energije, proizvodnja električne energije na ovaj način se nastavila. 

Naime, podsjetimo samo na nikad realizirani projetk izgradnje TE Tuzla Blok 7 koja je procijenjena na 1,5 milijardi KM, projekt na kojem se svojedobno inzistiralo za vrijeme mandata generalnog direktora Bajazita Jašarevića, kadra SDA, unatoč upozorenjima Tajništva Energetske zajednice. Nevjerojatno je da je EP BiH založila svoje vrijedne nekretnine te vraća kredit za taj propali projekt.

Vraćaju se dugovi propalog projekta Bloka 7 - EU upozoravala, tadašnja vlast ignorirala

Podsjetimo da je početkom ove godine, a na pitanje federalnog zastupnika Admira Čavalića, iz EP BiH došao odgovor kako je za potrebe kredita za projekt Blok 7 založena i zgrada u Sarajevu gdje je sjedište ove elektroprivrede.

“Elektroprivreda BiH je, za potrebe osiguranja povrata pozajmljenih kreditnih sredstava u vezi realizacije projekta izgradnje Bloka 7 u TE Tuzla, založila poslovno-tehničku zgradu u ulici Vilsonovo šetalište broj 15 u Sarajevu procijenjene tržišne vrijednosti 32.805.000.00 KM i Blok 6 Termoelektrane Tuzla sa pripadajućom infrastrukturom, opremom i zemljištem, a koji se nalazi u ulici 21. travnja broj 4 u Tuzli, procijenjene tržišne vrijednosti 181.884.000.00 KM”, tada su naveli u svom odgovoru iz Elektroprivrede BiH, kazavši i kako "Elektroprivreda BiH uredno izmiruje obveze po kreditnom sporazumu i po završetku otplate cjelokupnog iznosa kredita pokrenuti će postupak za brisanje tereta sa navedenih nekretnina".

Svojedobno je Tajništvo Energetske zajednice, upozoravalo Federaciju BiH da ne odobrava garanciju za kredit kineske državne Eximbanke, koji je osmišljen kao pomoć Elektroprivredi BiH za izgradnju Bloka 7 TE Tuzla, jer spomenuta garancija predstavlja nedozvoljenu državnu pomoć, što znači da je u ovom gubitku, unatoč dobronamjernim upozorenjima, sudjelovala tadašnja federalna vlast.

Izgradnja Bloka 7 procjenjena je na 1,5 milijardi KM, a Elektroprivreda BiH je nastavljala s ovim projektom unatoč činjenici da, kako je to prije komentirao Damir Miljević, ekonomist i član upravnog odbora RESET-a, financijske organizacije sa zapada smatraju investicije u ugalj prerizičnim i nisu raspoložene za kreditiranje tih projekata.

Nitko za ovaj kolosalan promašaj koji, na koncu, plaćaju i porezni obveznici i Federacija BiH kao većinski vlasnik EP BiH, nije odgovarao.

Za Buljubašića sporna "ekološka pitanja"

Novi generalni direktor EP BiH Sanel Buljubašić "naslijedio" je "vruć krumpir". On je prije nekoliko dana, a nakon što su ovjavljene informacije o  gubitku od 331 milijun KM za prošlu godinu, istaknuo kako su "hidroelektrane kronična potreba ovog poduzeća".  

"Proizvodnja struje u budućem periodu u hidroelektranama minimalno mora biti 100 megavata. Posebno mislim na Drinu i Bosnu. Izgradnja hidroelektrana bila puno lakša da ne postoje ekološka pitanja i da bi ih vjerojatno netko izgradio i prije aktualne uprave EP BiH. Nakon rata do danas izgradili smo samo Vjetroelektranu Podveležje 48 MW. I to je sve. Skoro sve ostalo što koristimo je iz prošlog stoljeća. Na svakom sastanku, moje je nastojanje, uvažavajući ekologiju i stavove udruženja građana: Ili ćemo graditi energetska postrojenja ili ćemo uvoziti i kupovati električnu energiju. Za opciju sam kako trebamo graditi i proizvoditi za vlastite potrebe da budemo neovisni, bar kada su u pitanju vlastite potrebe i potrošnja", rekao je Buljubašić.

Ali generalni direktor EP BiH u dobroj mjeri banalizira ekološka pitanja kada je riječ o izgradnji energetskih postrojenja što je opasan smjer koji bi vrlo lako mogao voditi prema "modelu" kako se "gradio" Blok 7 i zanemarivala upozorenja i europski propisi.

Leptirići i mravi "protiv" izgradnje hidroelektrane?

Naime, Buljubašić smatra kako se izgradnja energetskih postrojenja može ubrzati donošenjem posebnog zakona, kao što je to slučaj za autocestu Koridor 5C, a posebno je govorio o "kompleksnosti izgradnje energetskih postrojenja zbog ekoloških pitanja".

"Rješavamo na način da moramo poći od mjesne zajednice, preko jedinice lokalne samouprave, županija, do Federacije Bosne i Hercegovine. Kada uspijete to završiti, onda se dođe do kreditora koji ponovno pitaju ekologe jer su tamo vidjeli nekog leptira na Vlašiću, koji nije viđen 100 godina i samo su ga vidjeli, nisu ga uspjeli ni fotografirati. Onda Federalno ministarstvo okoliša i turizma dobije pritužbu da tu ne treba raditi ništa više dok se ne napravi analiza što će se uraditi s tim leptirom. Ili, recimo, kada stavimo našu vjetroelektranu, stavimo jedan generator, presijecamo put mrava. Baš tuda mravi prolaze, a malo ispod našeg platoa gradi se privatna elektrana i tu mravi ne prolaze. Nema ni leptira. Nema ništa. Zašto je EP BiH kao javno poduzeće, koje je od interesa za FBiH, koja treba biti od interesa za državu BiH, u podređenom položaju", Buljubašićevo je viđenje ekoloških pitanja prilikom izgradnje elektroenergetskih postrojenja.

Direktor EP BiH Buljubašić je mišljenja da je puno pametnije u budućnosti graditi hidroelektrane, bez obzira na klimatske promjene koje utječu na količinu padalina.

"Ako nas je EU prinudila da moramo zatvoriti termoelektrane, onda kako proizvoditi električnu energiju? Možemo upravljati određenom količinom vode u jezerima, što nije slučaj sa Suncem i vjetrom. Puno je stabilnije s hidroelektranama, nego sa solarnim elektranama i vjetroelektranama", zaključio je Buljubašić koji, čini se, zatvaranje termoelektrana shvaća kao "prinudu iz EU", a ne kao dobar model za očuvanje okoliša i okretanje suvremenim načinima proizvodnje električne enrgije i mali doprinos u usporavanju klimatskih promjena o kojima, između ostaloga, i govori. 

Realnost je kako je ulaganje u elektroenergetska postrojenja koja ću ubuduće proizvoditi električnu energiju iz obnovljivih izvora i na ekološki prihvatljiv način, budućnost na koju se BiH treba pripremiti ne sutra, nego već 'jučer', no banaliziranje ključnih pitanja nije rješenje za energetsku samodostatnost ali i plasiranje bh energije na tržišta. Razvijena svijest za odgovoran, sustavan i mudar pristup uz očuvanje jedinog što imamo, prirodnih resursa i čistog okoliša za buduće generacije, je već uvriježen način rješenja ovog problema u mnogim razvijenim, europskim zemljama. Leptiri i mravi nisu problem.

Imovina EP BiH

EP BiH, u kojoj je 90,37% kapitala vlasništvo FBiH, a 9,63% u vlasništvu malih dioničara, posjeduje HE na Neretvi (Jablanica, te dvije TE - u Kaknju i Tuzli, a ima i većinske udjele u Iskraemeco d.o.o. Sarajevo (57,51% udjela); Eldis Tehnika d.o.o. Sarajevo (100% vlasništvo); Hotel Makarska d.o.o. Makarska, Republika Hrvatska (100% vlasništvo); TTU energetik d.o.o. (80% udjela); GEOLP d.o.o. Kakanj (vlasništvo 100%) te MiOD d.o.o. Tuzla (100% vlasništvo).