Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Europski parlament usvojio je oštru Rezoluciju o Srbiji u kojoj se, između ostaloga, traži međunarodna istraga oko proteklih izbora u Srbiji. Podsjetimo da su nakon posljednjih izbora u Srbiji organizirani prosvjedi zbog izbornih manipulacija, a najviše prašine podiglo se zbog glasača iz Republike Srpske.

Ipak, iako oni zbog dvojnog državljanstva imaju zakonsko pravo glasati na izborima u Srbiji, oporba i nevladine organizacije te promatrači na izborima ističu brojne manipulacije oko njihovog prebivališta, a posebno masovno dovoženje ljudi iz susjednih država, BiH, odnosno, entiteta Republika Srpska i Kosova.

Traži se međunarodna istraga

"Rezolucija nije obvezujuća, ali pokazuje odakle vjetar puše, kažu sugovornici Deutsche Wellea. Smatraju da srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić to ne može ignorirati, koliko god se junačio na riječima. Naime, Rezolucija Europskog parlamenta, koja je usvojena velikom većinom glasova u Strasbourgu u četvrtak, 8. veljače, sadrži zahtjev za međunarodnom istragom izbora u Srbiji po modelu koji je bio primijenjen u Sjevernoj Makedoniji.

Ukoliko vlasti Srbije ne budu provele preporuke za popravljanje izbornog procesa ili ako se dokaže da su sudjelovale u izbornoj krađi, Srbiji se u izgled stavlja obustavljanje financiranja iz EU.

Vlastima u Srbiji se skreće pozornost da su nedopustivi napadi na međunarodne promatrače, ali to nije spriječilo premijerku Anu Brnabić da nastavi u istom tonu. Brnabić je rezoluciju EP usporedila s „Radio Milevom“ i navela da se tu našlo sve što je oporba ikada rekla o izborima, podsjeća DW.

Korak dalje za demokratizaciju Srbije

Povjerenje u demokratski proces je poljuljano, ali srpske vlasti ne pokazuju ni najmanju želju za uvažavanjem činjenice koje predstavljaju srpska oporba ili međunarodni akteri. Koliko god politička moć EP djeluje relativno slabo, oštar ton u najavljenoj rezoluciji vjerojatno će imati utjecaja na brojne političke poteze i odluke.

„Mislim da su pojedine nepravilnosti na izborima ne samo zabilježene, nego da su već i dokazane“, kaže za DW novinar Nedim Sejdinović.

„Rekao bih da će ova rezolucija biti korak dalje u odnosu na sve ostale napore EU i međunarodne zajednice da doprinese procesu demokratizacije Srbije. Možda čak predstavlja uvod i u drukčiji odnos cjelokupnog Zapada prema režimu Aleksandra Vučića“, smatra on.

Fokusirati se na krađu izbora

"Europski parlament pravilno detektira probleme u Srbiji i ulogu autoritarnog režima u namještanju izbora", primjećuje za DW politički analitičar Dragomir Anđelković, ali smatra da tu možda nije bilo mjesta geopolitičkim zahtjevima.

„Ne bi trebalo Vučiću davati prostor za izgovore. Ovdje se radi o krađi na izborima, i autokratskom i nedemokratskom režimu. To ne bi trebalo povezivati s geopolitikom i sankcijama Rusiji, jer tu Vučić može manipulirati da je to napad na njega zato što neda Kosovo, ili ne uvodi sankcije Rusiji“, ocjenjuje Anđelković.

Neovisna međunarodna istraga će vjerojatno biti prijedlog Europskog parlamenta, i on će biti upućen Europskoj komisiji, koja bi trebala odlučiti o slanju stručnjaka na misiju u Srbiju.

„Siguran sam da će ta komisija biti oformljena, bez obzira na stav vlasti u Srbiji“, napominje Nedim Sejdinović.

„Vlasti se nalaze pred izborom. Ili će prihvatiti neku vrstu međunarodnog angažmana, ili će i praktično i simbolično sebi zatvoriti vrata EU. To ne odgovara režimu Aleksandra Vučića, jer se on dobro snalazi u situaciji 'nalazimo se na europskom putu, ali ipak tamo nećemo'“, smatra sugovornik DW-a.

Neugodan mehanizam za Vučića

Dragomir Anđelković primjećuje da rezolucije EP jesu neobvezujuće, ali mogu biti ozbiljne ako su u skladu s politikom pojedinih europskih država.

„Pošto je Njemačka vrlo kritična u odnosu na Vučićevu izbornu krađu, pokrenut će se mehanizam koji će za njega biti vrlo neugodan. Režim neće moći nastaviti po starom i, bila istraga ili ne, puno će više pozornosti biti usmjereno na političke procese u Srbiji“, naglašava Anđelković.

Primjetno je da vlasti trenutno ignoriraju domaće i inozemne pritiske, i Nedim Sejdinović ocjenjuju da je ignoriranje međunarodne zajednice nešto što je više za unutarnju upotrebu:

„Tu imamo i stalnu priču da Vučić ima alternativu, i da se on može okrenuti Kini i Rusiji. To jednostavno nije točno, jer vidimo da Vučić nakon izbora povlači poteze u korist Zapada, poput kosovskih tablica i podgrijavanja priče sa Rio Tintom. Čini mi se da se preigrao računajući da će zbog toga izbjeći međunarodnu istragu“, skreće pozornost Sejdinović.

MAmerika – Vučićev oslonac

Vučić polazi od toga da ima zaštitu Amerikanaca, napominje Dragomir Anđelković, i dodaje da „Ameriku zanimaju prije svega geopolitičke stvari u Srbiji, dok Europu ipak zanima da Srbija ne bude europska Kolumbija“.

„Europa ne želi ovdje državu spojenu sa narko-kartelima, i gdje će se politički procesi odvijati u crnoj zoni. Vučić misli da pojedine europske države, poput Njemačke koju zanima i demokratizacija Srbije, nemaju domet kakav ima Amerika. Rekao bih da će shvatiti da domet EU ipak nije tako mali, ali, dok se to ne dogodi, vrijeme prolazi, a Vučić je i dalje na vlasti“, naglašava Anđelković na kraju teksta DW-a.

"Namjensko dovođenje ljudi"

Podsjetimo da je beogradski politički analitičar, Dušan Janjić, svojedobno komentirajući netom završene izbore, krajem prosinca prošle godine kazao kako izbori u Srbiji nisu bili demokratski, a posebno je skrenuo pozornost na birače iz bh entiteta RS koji su glasali u Beogradu. On je tada 'proročanski' najavio posljedice ovog za Srbiju.

Komentirajući izbore za Agenciju Anadolija, Janjić je kazao: “Svi međunarodni promatrači, domaći promatrači, oni koji nisu iz vladajuće stranke, mediji, potvrdili su da ovi izbori nisu bili fer, nisu bili demokratski i u jednom trenutku su bili neregularni, odnosno kršenje zakona. Primjera radi, pozicija medija, uloga predsjednika države koji vodi listu i sudjeluje u kampanji je protuustavna i, naravno, onda dolazi taj trenutak upravljanja ljudima, odnosno namjensko dovođenje ljudi koji su raspoređivani na pojedina mjesta, ne samo iz Republike Srpske nego i iz obližnjih općina. Sve u svemu, izbori su neregularni, nedemokratski, ali ovog puta mislim da će imati duže i dublje posljedice po stabilnost u Srbiji”, kazao je Janjić.

Prema njegovom mišljenju, glasači iz RS-a koji su došli u Srbiju kako bi glasali, žrtve su politike koja se vodi u Republici Srpskoj.

“Birači iz RS koji su za potrebe izbora dobili osobne karte i prebivalište u Beogradu su u općem broju neregularnosti tek trećina, ali oni su bili vidljivi, i to prije svega zbog bahatosti Milorada Dodika i drugih koji su to organizirali i željeli pokazati međunarodnoj i domaćoj javnosti. Dakle, ti ljudi su žrtve, instrument jedne politike koja je Republici Srpskoj, a očito je da se Aleksandar Vučić oslonio na Dodika i u manjem broju na nekih dvije tisuće na Mandića, te da je on u okruženju svoje saveznike našao samo među zagovornicima takozvanog ‘Srpskog sveta’”.

Nadalje ističe kako su glasači iz RS-a, doveli u pitanje i samu legitimnost vlasti Aleksandra Vučića.

“Kada uzmemo u obzir učinak glasanja, ti ljudi iz RS-a su sada glavni argument i za međunarodnu zajednicu jer dovode u pitanje ne samo izbore nego i legitimnost vlasti Aleksandra Vučića. Paradoksalno, ali Dodik je itekako uzdrmao Vučića na način na koji mu je pomogao”, zaključio je Janjić.