U nedostatku vizije i fokusa ekonomskog razvoja, političari u BiH radije pribjegavaju podjelama u društvu. BiH treba graditi kao zemlju znanja, a ne poznanstava i veza. Ako je suditi po egzaktnim podacima koje objavljuje Centralna banka BiH, u prvom polugodištu 2020., kao neko mjerilo u odnosu na ovu godinu, investicije su manje za otprilike 46%. Toliko je 2020. slabija u odnosu na 2019. godinu, tako da možemo reći da je pandemija utjecala na smanjenje razine izravnih stranih ulaganja. Ali, treba biti oprezan s interpretacijom stoga što dvije trećine izravnih stranih ulaganja dolazi od postojećih kompanija koje su prisutne u BiH, pa može biti da su i njima opali prihodi i dobit jer, ako nema dobiti, nema ni reinvestiranja. Poznato je da je u BiH složena situacija i u ekonomiji i u politici. Bila je i prije pojave pandemije, koja je dodala novu razinu nepredvidivosti stranim ali i domaćim ulagačima. Nažalost, kad nema dovoljno domaćih resursa za ulaganje, smatram da su izravna strana ulaganja jedan od najboljih, možda i najbolji alat, kojim bi se potaklo ekonomiju. To je najefikasniji mehanizam koji može privući svježi kapital, kaže Branimir Muidža, predsjednik Upravnog odbora Vijeća stranih investitora u BiH.