Trpe građani i gospodarstvo, ali nitko ne odgovara

Ugrožena opskrba električnom energijom u sljedećoj godini. To čeka građane i gospodarstvo u entitetu Federacija BiH, barem tako tvrde u entitetskoj vladi, piše u svojoj analizi Radio Slobodna Europa (RSE).

Javno poduzeće Elektroprivreda BiH, koje je desetljećima proizvodilo viškove struje i za izvoz, ne proizvodi više dovoljno ni za domaće potrošače. Samo u posljednjih šest godina zabilježen je pad proizvodnje struje za skoro četvrtinu.

Obostrane optužbe

U Elektroprivredi BiH, koje je jedno od dva elektroenergetska poduzeća u Federaciji BiH, za to okrivljuju svojih sedam rudnika uglja - kako nisu u stanju isporučiti dovoljno uglja za termoelektrane u Tuzli i Kaknju.

Nasuprot tome, sindikat rudnika za RSE kaže da su za katastrofalno stanje u rudnicima odgovorni resorno ministarstvo i Elektroprivreda BiH, kao vlasnik rudnika.

Drugo poduzeće koje proizvodi struju u Federaciji BiH, Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne, prema podacima resornog ministarstva, okončala je 2022. godinu s 80 milijuna KM gubitka, uglavnom zbog nedovoljno padalina.

Naime, ova elektroprivreda struju proizvodi samo iz hidroelektrana, a one nisu u mogućnosti osigurati struju kada je ona potrebna potrošačima, već samo kada ima dovoljno vode u akumulacijama hidroelektrana.

Zašto je Federacija BiH u energetskoj krizi?

Elektroprivreda BiH već godinama prodaje viškove struje poduzećima nakupcima po cijenama nižim od cijena struje na berzama električne energije u susjednim zemljama.

RSE je u rujnu 2022. godine tražio od Elektroprivrede BiH detalje o količinama prodanih viškova struje, cijenama, te imenima poduzeća-nakupaca. Odgovor nije stigao. Međutim, nalaz Ureda za reviziju institucija u Federaciji BiH je pokazao da je ovo javno poduzeće 2022. godine prodalo viškove poduzećima-nakupcima po prosječnoj cijeni od 195 eura po megavat satu (MWh). Iste godine je prosječna cijena na burzama u Hrvatskoj (CROPEX) i Srbiji (SEEPEX) bila 78 eura viša.

Prostom računicom, na ovim razlikama u cijeni je Elektroprivreda BiH te godine propustila prihod od 63,6 milijuna KM (32,5 milijuna eura), piše RSE.

Samo tri najveća kupca, među dvadesetak registrirani poduzeća-nakupaca, te su godine od Elektroprivrede BiH otkupile viškove struje u vrijednosti oko 200 milijuna KM (100 milijuna eura), pokazuju podaci Ureda za reviziju institucija Federacije BiH.

U odgovoru koji je Elektroprivreda BiH poslala RSE, uprava poduzeća tvrdi da njihova analiza pokazuje da su prodajne cijene njihovih viškova struje na razini burzovnih, te da se ne može govoriti o desetinama milijuna izgubljene dobiti.

Amer Jerlagić je rukovodio Elektroprivredom BiH od 2008. do 2011. godine. Za RSE kaže da je još u to vrijeme pokušavao viškove električne energije prodati izravno na burzama, umjesto preko poduzeća-nakupaca.

"Zamislio sam osnivanje tvrtke-kćeri u Srbiji, Sloveniji, Hrvatskoj i Mađarskoj, koje bi bile članice burzi, i radile po istom principu kako ove sad rade kod nas", kaže Jerlagić, i dodaje da nije uspio u toj namjeri. Smijenjen je s dužnosti prije isteka četverogodišnjeg mandata.

Almir Muhamedbegović, energetski stručnjak, za RSE da je ovakva prodaja viškova osnovni uzrok zbog kojeg Elektroprivreda BiH gubi veliki novac.

"I ne bih ja ovdje optužio nakupce. Oni su tu registrirani kako bi napravili profit. Ja bih okrivio onog tko je dozvolio da oni dođu u takvu priliku. Znači onaj tko je napravio super-netransparentni ugovor o otkupu viška struje, umjesto da se registrira na burzi i transparentno postiže najbolje cijene. Jer burza je kao tender uživo“, kaže on.

U Elektroprivredi BiH ističu za RSE da već tri godine pokušavaju početi trgovati viškovima struje na stranim burzama električne energije, ali da proces traje dugo zbog zakonskih ograničenja kojima podliježe ovo javno poduzeće. Nisu pojasnili na što misle pod 'zakonskim organičenjima'.

"Odgovori na pojedine zahtjeve prema relevantnim federalnim institucijama dobivani su nakon više mjeseci, a i tada su uglavnom sadržavali ograničenja kojima druge tvrtke ne podliježu", navode u odgovoru.

Zašto nema dovoljno ugljena?

Proizvodnja ugljena u sedam rudnika Elektroprivrede BiH je smanjena za 55 posto u posljednjih šest godina. Šest, od ukupno sedam rudnika ugljena u vlasništvu Elektroprivrede BiH, posluje negativno i pod prijetnjom stečaja. Ukupni dugovi rudnika su premašili 920 milijuna KM (469 milijuna eura).

"Počeo se raspadati cjelokupan sustav", kaže za RSE Sinan Husić, predsjednik Saveza sindikata radnika rudnika FBiH, koji je proteklih godina organizirao niz štrajkova i prosvjeda. Kaže da protiv interesa rudnika rade i resorno ministarstvo, i Elektroprivreda BiH, i uprave rudnika.

"Sve to dolazi s viših razina, pa se onda i niže strukture ponašaju kako im omoguće više razine vlasti. Mi smo skoro u bezizlaznom stanju", kaže Husić.

Što kažu u Elektroprivredi BiH i nadležnom ministarstvu?

Bivši federalni ministar energetike, rudarstva i industrije Nermin Džindić, inače kadar Saveza za bolju budućnost, nije odgovarao na pozive RSE svezi gubitaka u elektroenergetskom sektoru. On je rukovodio ovim resorom od kraja 2015. do travnja 2023. godine

Novi ministar, Vedran Lakić iz SDP-a BiH, kaže za RSE da je opskrba ugrožena, ali smatra da neće doći do redukcija. Kaže da bi trgovina viškovima mogla biti na višoj razini, ali da to nije trenutni prioritet jer viškova struje ionako više nemamo.

"Slažem se da bi kupovina i prodaja električne energije mogla biti na višoj razini učinkovitosti i posvetit ćemo dužnu pozornost tome u narednom periodu, da nam se ne dogodi da tu imamo velike gubitke. Ali prije svega moramo raditi na proizvodnji struje", kaže Lakić.

Iz Elektroprivrede BiH su početkom prosinca upozorili da nedostatak dovoljnih količina uglja iz njenih sedam rudnika prijeti ugrožavanju stabilnosti elektroenergetskog sustava i opskrbu više od 800.000 domaćih kupaca. Drastično niske količine uglja ozbiljno ugrožavaju proizvodnju električne energije u termoelektranama.

Negativne ocjene u revizorskim izvješćima

Revizori upozoravaju i na "neopravdanu praksu uprava u rudnicima" da unajmljuju rudare i mehanizaciju od privatnih tvrtki, te plaćaju za to desetine mililijuna maraka godišnje, iako imaju vlastite radnike i strojeve.

"Očito je da su ovdje neki osobni interesi, i neki interesi koje je teško razumjeti, pobijedili i preovladali. Jer da nisu, ne bismo bili u ovako teškom stanju", kaže za RSE Sinan Husić, čelnik sindikata.

U revizorskim izvješćima iz proteklih godina se navodi da većina rudnika krši Zakon o javnim nabavkama, te ne uplaćuje doprinose na plaće za oko 5.700 zaposlenika. Pošto rudnici ne uspijevaju isporučiti ugovorene količine uglja termoelektranama, Elektroprivreda BiH se posljednjih godina sve više okreće kupovini od privatnih rudnika. Prošle godine je kupila skoro milijun tona uglja od dva privatna rudnika, plaćajući oko 150 KM (oko 77 eura) po toni. Iste godine je svojim rudnicima plaćala 71 marku (oko 37 eura) po toni, pokazuju podaci federalnih revizora.

U Elektroprivredi BiH navode da su 100-postotni vlasnik sedam rudnika uglja, ali da oni posluju kao zasebni pravni subjekti čije uprave odgovaraju za svoje poslovne odluke.

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je početkom prosinca izvijestilo da Federacija BiH do sada nije imala zakonom propisani sustav strateškog planiranja u sektoru energije, što nije davalo mogućnost cjelovitog sagledavanja kompleksnog energetskog sustava.