Svojom grubom trgovinskom politikom Donald Trump je uplašio investitore. To Evropi i Njemačkoj otvara nove šanse za rast. Hoće li one biti iskorištene?

Sat otkucava: 9. jula ističe rok za postizanje dogovora u carinskom sporu između SAD-a i EU. Da li će doći do eskalacije i uvođenja trajno visokih američkih carina, još je neizvjesno. Jednako je neizvjesno i kojim bi mjerama EU odgovorila. No, uprkos ogromnom pritisku, koji je američka vlada pod Donaldom Trumpom vršila posljednjih mjeseci, međunarodni investitori sada s puno više skepticizma gledaju na američku ekonomiju – dok istovremeno pokazuju sve veće zanimanje za Evropu, posebno za najveću ekonomiju Evropske unije: Njemačku, piše DW.

Dok je američki berzovni indeks S&P 500 od početka godine u minusu, njemački indeks DAX je porastao za više od 15 posto i pritom bilježi stalne rekorde. Od stupanja Donalda Trumpa na dužnost, američki dolar je izgubio deset posto vrijednosti u odnosu na euro. Slično je prošao i u poređenju s britanskom funtom i švicarskim frankom.

MMF i Centralna banka Njemačke kritikuju SAD

Sjedinjene Američke Države djeluju uzdrmano: Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorava da bi američki dugovi mogli izmaći kontroli. Predsjednik njemačke Bundesbanke, Joachim Nagel, upozorio je na samitu G7 u Kanadi na nove turbulencije na finansijskim tržištima ako se trgovinski spor sa SAD-om ne riješi.

Nagel je krajem maja u kanadskom Banffu, gdje je održan samit G7, opisao toksičnu kombinaciju pada berzovnih indeksa, slabljenja dolara i istovremenog rasta dobiti od obveznica nakon što su uvedene visoke dodatne carine gotovo svim američkim trgovinskim partnerima. „Imao sam osjećaj da smo u nekim trenucima bili vrlo blizu stanju poput nuklearne katastrofe na finansijskim tržištima", rekao je prvi čovjek njemačke centralne banke.

Zamjenica izvršnog direktora MMF-a Gita Gopinath je neposredno prije toga u intervjuu za Financial Times upozorila da je američki budžetski deficit prevelik i da SAD mora početi rješavati svoj „stalno rastući" dug.

Prema podacima američkog Ministarstva finansija, SAD ima ogroman dug od preko 36 biliona dolara. Prošle godine on je iznosio više od 120 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) – što je skoro dvostruko više od nivoa zaduženosti u Njemačkoj. I svake godine dolazi novi dug: za 2025. godinu američki budžetski deficit procjenjuje se na više od 6,5 posto BDP-a.

Pogled na SAD sve kritičniji

I za ekonomistu Hans-Wernera Sinna manevarski prostor američkog modela zaduživanja se sve više smanjuje. „Amerikanci moraju stegnuti kaiš. Njihov životni standard, taj svijet pun tržnih centara a malo fabrika – to se dugoročno ne može održati", rekao je bivši predsjednik minhenskog Ifo instituta za Deutsche Welle.

Da SAD traži načine da smanji trgovinski deficit s EU – to i Ralph Ossa može razumjeti. No, ovaj glavni ekonomista Svjetske trgovinske organizacije (WTO), kao i većina njegovih kolega, smatra: „Gotovo svi ekonomisti se slažu da carine nisu prikladno sredstvo za rješavanje trgovinskog deficita". Ossa je, u razgovoru za DW, uporedio ponašanje SAD-a sa nekim, ko troši više nego što zarađuje i zbog toga se zadužuje.

„Ako ja kao Ralph imam problem sa dugovima – na primjer zato što kupujem previše automobila – onda je naravno jedna mogućnost oporezovati ih, kako bih kupovao manje automobila. Ali to, naravno, nije najdirektniji način da se problem riješi", objašnjava Ossa američki pristup.

Stav prema EU i Njemačkoj se „potpuno preokrenuo"

Da agresivna trgovinska i carinska politika Donalda Trumpa odbija investitore i okreće njihovu pažnju prema EU, potvrdio je i šef njemačke Razvojne banke KfW Stefan Wintels, u nedavnom intervjuu za list Handelsblatt. „Na mojim prezentacijama u New Yorku, Londonu i Zürichu primjećujem da raste interes međunarodnih investitora za Njemačku. Mnogi institucionalni investitori su previše ulagali u SAD i rado bi više investirali u EU, posebno u Njemačku", rekao je Wintels.

U samo nekoliko mjeseci, raspoloženje prema Evropi i Njemačkoj kod međunarodnih investitora potpuno se promijenilo. „U svojih više od 30 godina karijere, nikada nisam doživio ovako brzu promjenu raspoloženja. Trebamo učiniti sve da iskoristimo taj pozitivan momentum za Njemačku i Evropu", rekao je šef KfW-a.

Američki investitori slijede zov Evrope

Evropa privlači i međunarodne finansijske gigante, poput najvećeg svjetskog upravitelja imovinom, Blackstonea. Direktor Blackstonea Steve Schwarzman je najavio da će u narednih deset godina investirati do 500 milijardi dolara (437 milijardi eura) u EU. U vremenu geopolitičkih preokreta, EU postaje sve atraktivnija za investitore – pa i zahvaljujući investicijskim paketima u milijardama za izgradnju infrastrukture i odbrane u Njemačkoj.

„Vidimo u tome veliku priliku za nas", rekao je Steve Schwarzman početkom juna za Bloomberg TV. „U Njemačkoj počinju mijenjati pristup, što bi, po našem mišljenju, moglo dovesti do viših stopa rasta."

U Briselu su svjesni da zajedničko evropsko tržište sa skoro 450 miliona potrošača mora funkcionirati efikasnije. Evropska komisija planira, kao odgovor na globalni trgovinski rat, suzbiti „deset najvećih prepreka" u unutrašnjoj trgovini. U jednom internom strateškom dokumentu EU, koji je linkovala platforma Table Briefings označivši ga „osjetljivim", navodi se sljedeća računica: Da bi se kompenzovao pad izvoza u SAD od 20 posto dovoljan bi bio porast trgovine unutar EU od svega 2,4 posto. To bi se, između ostalog, trebalo omogućiti smanjenjem birokratije – što bi naročito koristilo malim i srednjim preduzećima, koja bi tada mogla lakše poslovati sa drugim zemljama unutar EU.

Njemačka – magnet za investicije

Također u Briselu postoji saglasnost da se mora ubrzati zaključivanje trgovinskih sporazuma s partnerima poput Indije ili Indonezije – i da se više ne smije dopustiti da pregovori, kao s Mercosurom, traju dvije decenije.

Ali i bez toga, Evropa već sada profitira od novog fokusa investitora na „stari kontinent". Na investitorskoj konferenciji „Super Return International", početkom juna u Berlinu okupile su se hiljade velikih investitora, uključujući penzione fondove, osiguravajuća društva i državne fondove iz cijelog svijeta – s ukupnom imovinom kojom upravljaju u iznosu od oko 46 biliona eura. Prema navodima Bloomberga, menadžeri investitora kao što su BC Partners, Permira i Brookfield Asset Management založili su se, usljed rastućih globalnih ekonomskih rizika, za Evropu kao destinaciju za investicije.

Finansijski gigant iz New Yorka Apollo Global Management, koji već sada ima oko 100 milijardi dolara investiranih u Evropi – od ukupno 800 milijardi kojima upravlja – želi u narednih deset godina posebno pojačati svoje prisustvo u Njemačkoj.

„Samo u ovoj zemlji vidimo mogućnost da u narednih deset godina investiramo 100 milijardi dolara", izjavio je predsjednik Apolla Jim Zelter za Financial Times i dodao da je to „brojka koju je teško nadmašiti bilo gdje u svijetu".