Građani Sarajeva, Skoplja, Beograda i drugih gradova Zapadnog Balkana često udišu najzagađeniji zrak u svijetu, posebno tijekom zimskih mjeseci, kada zagađujuće materije iz termoelektrana na ugalj, postrojenja za grijanje domaćinstava, vozila, industrije i drugih izvora zatamnjuju sunce, te zagađuju sredinu, stvarajući pritom i uvjete štetne za disanje. 

Pored negativnog uticaja emisija na životnu sredinu Zapadnog Balkana, zagađujuće materije su također i skupe i smrtonosne. Procjenjuje se da u Bosni i Hercegovini svake godine umre 3.300 ljudi zbog izloženosti zagađenju zraka.

Također, procijenjeni godišnji ekonomski troškovi povezani sa zdravstvenom štetom od ovog zagađenja zapanjujući su i prije pet godina su iznosili u prosjeku 240 milijuna USD na Kosovu (3,6 posto BDP-a), 750 milijuna USD u Sjevernoj Makedoniji (6,9 posto BDP-a) i 1,38 milijardi USD u Bosni i Hercegovini (8,2 posto BDP-a).

Europska unija se opredijelila za zaokret u energetskom sektoru u pogledu smanjenja emisije ugljen dioksida. Usvajanjem Europskog zelenog plana (EU Green Deal) i tome prilagođenim zakonskim mehanizmima, određen je cilj potpune dekarbonizacije energetskog sektora do 2050. godine.

Prelazak ekonomija Zapadnog Balkana na zelene tehnologije omogućit će svim građanima ekonomski prosperitet, ali i čist zrak i čistu vodu za piće, što bi bila trostruka pobjeda za poboljšanje životnog standarda.