Nastavlja se trend pada broja upisanih učenika u srednje škole u Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ), pa je tako ove godine upisano oko 40 učenika manje u odnosu na prošlu godinu, istaknuo je u razgovoru za Fenu ravnatelj Zavoda za školstvo HNŽ-a Željko Ćorić.

- Ako analiziramo tabele za niže razrede, odnosno peti, šesti i sedmi, možemo vidjeti kako se taj broj zadržava i u narednim godinama neće biti nekog velikog odstupanja osim ako se ne dogodi neki egzodus ljudi s ovog područja - kazao je Ćorić.

Po njegovim riječima, predsjednik Vlade HNŽ-a Nevenko Herceg obećao je kako će županijska Vlada učiniti sve kako ne bi bilo tehnološkog viška u školama.

- Na sastanku s predsjednikom Hercegom zamolio sam da se politika potrudi kako bi se zadržao isti broj odjeljenja i sačuvala radna mjesta u školama. Znamo da je situacija u gospodarstvu i inače teška, a pogotovo nakon pandemije koronavirusa, novca nema, ali na moju veliku radost dobili smo obećanje od predsjednika Hercega kako će se po tom pitanju učiniti sve što se može, a to je jako bitno - kazao je Ćorić.

 Pojasnio je kako je po pedagoškim standardima propisano da u jednom razredu mora biti minimalno 18 učenika inače razred ne može biti oformljen, dok po standardima u Europi razred može činiti već od 13 do 15 učenika.

 - U tom slučaju u jednom školskom satu od 45 minuta nastavnik može svakom učeniku posvetiti bar dvije i pol do tri minute, što svakako poboljšava kvalitetu nastave i po tom vidimo da manji broj učenika po odjeljenju ima i svojih prednosti. Moramo ići sa spuštanjem ovih pedagoških standarda da nam razredi budu otprilike od 15 do 17 učenika i mislim da je to atmosfera u kojoj se može kvalitetno raditi - naveo je ravnatelj Ćorić.

 Dodaje kako se po ovogodišnjem upisu u srednje škole može vidjeti kako se sve manje završenih osnovnoškolaca opredjeljuje za gimnazije.

- Na naše opće iznenađenje nije bio baš velik pritisak na gimnazije, vjerojatno je malo opao i interes za studiranjem. Imamo jako velik broj mladih ljudi koji su završili fakultete i nalaze se na birou i vjerojatno je to jedan povratni signal da ove nove generacije ne želje studirati još pet, šest godina pa biti na birou narednih deset, nego traže svoj poziv u nekim zanimanjima u kojima će puno lakše doći do posla - navodi Ćorić.

Trenutno na tržištu rada, ističe, postoji jako velik deficit pojedinih zanimanja.

- Praktično nemamo školovanog keramičara, vodoinstalatera ili slično, pa tako ako imate na primjer neki problem s vodom, nećete lako naći majstora koji će vam žurno doći nego ga morate čekati danima i to su uglavnom ljudi koji su obrazovali sami sebe kroz praksu - kazao je Ćorić.