Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH) i JU Fond Memorijala SŽ-a u srijedu su znanstvenom konferencijom na temu "Državnost BiH u XX i XXI stoljeću: povijesni izazovi i dostignuća u razvoju državnosti BiH'' obilježili 80. godišnjicu Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a i Drugog zasjedanja AVNOJ-a. Kako je istaknuto, u protekle 72 godine svoga djelovanja, ANUBiH je imala kontinuiran znanstveno-istraživački pristup u pogledu značaja Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a za razvoj državnosti BiH. 

Na konferenciji je svoja mišljenja i znanstvene radove predstavilo više od 30 istraživača i znanstvenih radnika, koji su pokušali dati odgovore i rješenja za određena pitanja vezana za državnost zemlje.   

- Akademija želi pokazati da ideja ZAVNOBiH-a nije uništena i da ju treba u kontinuitetu promatrati kao najvažniji dar partizana svim građanima BiH, smatra profesor Nerzuk Ćurak, koji je konstatirao i da je zemlja trenutno u teškoj geopolitičkoj situaciji zbog prodora teških konzervativnih, rigidnih, šovinističkih ideologija, koje su uvijek protiv multietničkih društava, te da stanje u svijetu sa stanovništva BiH nije dobro. 

- Mi znamo da imamo ranjenu državu te, unutar smanjenog manevarskog prostora, moramo pronalaziti načine za konsenzus i izgradnju BiH. Trebamo okončati politike neprijateljstva i graditi svoju zemlju, poručio je Ćurak.

Muris Čičić, predsjednik ANUBiH, naveo je da je svaki događaj koji vodi ka rješavanju neke krize u BiH važan, posebno kada je u pitanju jačanje elemenata državnosti zemlje. Uz podsjetnik da je BiH prošla kroz turbulentna vremena, današnju je situaciju ocijenio kriznom. 

Prema riječima Čičića, današnji koncept državnosti BiH se isključivo veže za EU i NATO a predsjednik ANUBiH-a izrazio je uvjerenje da ovaj znanstveni skup polučiti dobre prijedloge i rješenja koja mogu pridonijeti unaprjeđenju državnosti BiH. Prof. Mirko Pejanović naveo je da je BiH, nakon četiri godine rata, imala sreću graditi se i razvijati se u miru i dobiti geopolitički okvir koji se zove Daytonski mirovni sporazum. 

Napomenuo je i da su međunarodne mirovne snage osiguravale da se razvija projekt integracije države BiH u EU i NATO a što će, smatra on, u konačnici zemlji donijeti u cjelini ostvarivanje Daytonskog mirovnog sporazuma. Denis Zvizdić, zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH, istaknuo je da tisućljetna povijest i kontinuitet BiH dovoljno govore o državnosti zemlje i da su međaši naše državnosti Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a, uz Povelju Kulina bana, snažna feudalna država za vrijeme kralja Tvrtka, referendum o neovisnosti i međunarodno priznanje BiH kao suverene države. Osobito je istaknuo da narod BiH želi živjeti u suverenoj državi BiH te je ocijenio da u sadašnjem trenutku trebamo snažno političko vodstvo koje će BiH pozicionirati sukladno vlastitim državnotvornim interesima.

Schmidt: Ne možemo definirati državnost BiH kao praznu ljušturu

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt na konferenciji je ocijenio potrebnim dati određene savjete za europsku budućnost BiH ali i razgovarati o načinu transformacije koncepta bratstva i jedinstva i federalizacije, koji su nekada postojali u BiH, u sustav individualne demokracije. 

- Mi to moramo raditi zajedno i, bez obzira na određene izjave Milorada Dodika, moramo sjesti i razmišljati kako doći do bolje BiH unutar EU-a i pune realizacije Daytonskog sporazuma, rekao je visoki predstavnik Schmidt i poručio da se ne može dopustiti da BiH postane niti se može definirati njezinu državnost kao "praznu ljušturu". Naprotiv, državne institucije se mora jačati, radeći istodobno na jačanju demokratskih temelja na kojima ona funkcionira. 

Na skupu upriličenom u povodu obljetnice zasjedanje ZAVNOBiH-a 1943., kada je obnovljena bosanskohercegovačka državnost kao federalne jedinice u sastavu nove Jugoslavije, Schmidt je ustvrdio da se na tim temeljima može i treba jačati današnju BiH, kao i da je suština poruke poslane 1943. jednakost za sve narode koji u BiH žive stoljećima. 

- To je bit onog što BiH jest i, unatoč svemu što se dogodilo, to je bit svega onog što ona mora biti kao multietnička država svih njenih građana, riječi su Schmidta, koji je naveo i da je Daytonski sporazum dao veliki doprinos državnosti i razvitku BiH postavivši kao zajednički cilj jačanje suvereniteta države, njenih institucija i gospodarstva te vladavine prava. 

Ponovio je i da međunarodna zajednica u BiH i nadalje raspolaže instrumentima za otklanjanje prijetnji ali i poručio da dogovorom treba tražiti nova rješenja za budućnost zemlje, čiji se opstanak ne smije dovoditi u pitanje.

Premijer Sarajevske županije (SŽ) Nihad Uk vidi državnost BiH onako kako je i zacrtana prije 80 godina - kao državu svih njenih građana i naroda. No, ukazao je on, povijest je pokazala da fašizam u BiH nakon Drugog svjetskog rata nije pobijeđen

Goldstein: Devalvacija značenja pojmova bratstva i jedinstva

Hrvatski povjesničar Ivo Goldstein naveo je da se koncept bratstva i jedinstva u BiH, inauguriran tijekom borbe protiv fašizma u 2. svjetskom ratu, ni danas ne smije olako odbacivati, jer on, osim nedvojbene ideološke dimenzije, sadrži i temelje za svaku današnju suradnju bez koje zemlja nema budućnosti. 

Goldstein smatra da su termini jedinstva i bratstva nesporni dio svih političkih pokreta koji su se kroz povijest borili za prava ljudi, a u slučaju BiH njihovo univerzalno značenje počelo je funkcionirati od rujna 1941. u konkretnim okolnostima početka partizanske borbe. 

No, dodao je on, zbivanja u bivšoj Jugoslaviji sve do njezina raspada donekle su devalvirala značenje tih pojmova koji su, pak, za BiH značajni i danas, pri čemu opstati može samo ono jedinstvo koje se neće nametati već ono koje se stvara u racionalnoj, otvorenoj i demokratskoj diskusiji u kojoj su sudionici svjesni odgovornost za postizanje rješenja. 

- To je ono što su zaboravili svi sudionici političkih procesa u bivšoj Jugoslaviji i u onome što se dogodilo nakon njena raspada, zaključio je Goldstein.