Prema najnovijem istraživanju, Zemlja danas zarobljava dvostruko više topline nego prije 15 godina. Znanstvenici su analizirali podatke NASA-inog projekta CERES (Clouds and the Earth's Radiant Energy System), koji prikuplja informacije s nekoliko satelita u orbiti i mjeri koliko energije naš planet apsorbira u obliku sunčeve svjetlosti te koliko od toga emitira natrag u svemir u obliku infracrvenog zračenja. Razlika između dolazne i odlazne energije naziva se energetska neravnoteža, a studija je pokazala da se u razdoblju između 2005. i 2019. ta neravnoteža udvostručila u odnosu na prijašnje godine, piše Space.com. Stručnjaci su također koristili podatke iz Arga, međunarodne mreže senzora postavljenih po svim svjetskim oceanima, koji mjere brzinu njihova zagrijavanja. 'Dva neovisna načina na koja se mogu mjeriti promjene u Zemljinoj energetskoj neravnoteži pokazuju slične rezultate', rekao je atmosferski znanstvenik Norman Loeb, vodeći autor nove studije i voditelj projekta CERES. 'Uočeni trendovi su u određenom smislu poprilično alarmantni', dodao je. Loeb i njegovi kolege zaključili su da je povećano zagrijavanje kombinirani rezultat prirodnih procesa i ljudskih aktivnosti. Primjerice, povećane koncentracije stakleničkih plinova poput ugljikovog dioksida i metana u Zemljinoj atmosferi dovode do zarobljavanja veće količine topline. To dovodi do smanjenja površine ledenog pokrova, što pak uzrokuje manju refleksiju dolazne energije s površine planeta. No stručnjaci su otkrili da zagrijavanju doprinosi i prirodni ponavljajući obrazac naziva Tihooceanska dekadna oscilacija (PDO). PDO uzrokuje redovite fluktuacije temperature Tihog oceana, pri čemu tijekom deset godina njegovi zapadni dijelovi postaju hladniji, a istočni topliji, pa se sljedeće desetljeće situacija obrne. 2014. je počela neobično intenzivna faza PDO-a koja je uzrokovala smanjeno stvaranje oblaka nad oceanom, a što je pak rezultiralo povećanom apsorpcijom dolazne energije. 'Vjerojatno se radi o kombinaciji antropogene aktivnosti i unutarnje varijabilnosti', rekao je Loeb referirajući se na učinke koje imaju ljudska aktivnost i prirodne varijacije u ponašanju ekosustava planeta. Loeb dodaje da, iako studija obuhvaća samo relativno kratko vremensko razdoblje, brzina zarobljavanja topline pokazuje kako je naš planet u većoj energetskoj neravnoteži nego što se prije mislilo i da se stoga mogu očekivati ozbiljnije klimatske promjene poput ubrzanog rasta temperatura i porasta razine more.