Žene velikim dijelom nose teret pandemije, a prve su na 'udaru' u kontekstu posljedica i prve gube radna mjesta, rečeno je tijekom jučerašnje online diskusije na temu “Je li COVID dio nas?“, posvećene utjecaju pandemije na žene u BiH, a upriličene u organizaciji Društvene organizacije "Prava za sve". Upozoreno je da je pandemija COVID-19 posebno pogodila žene te je značajno produbila već postojeću diskriminaciju u društvu.

Predstavnica organizacije "Prava za sve" Arijana Ćatović predstavila je ključne nalaze iz dokumenta "Što možemo očekivati nakon pandemije: Pregled kroz europske integracije", ističući da žene moraju biti uključene u sve segmente društva, a da posebno treba povećati njihovo sudjelovanje u politici. Kako je navela, žene su, znog neprovođenja Zakona o ravnopravnosti polova BiH, isključene iz političkih procesa, donošenja zakona te pisanja politika. “Nakon općih izbora održanih prije dvije godine, u formiranim vladama je 18% žena umjesto zakonom propisanih 40%. Situacija nije drugačija ni na nedavno održanim Lokalnim izborima, gdje je za pozicije načelnika i gradonačelnika bilo kandidirano 29 žena a 396 muškaraca“, podaci su koje je iznijela Ćatović koja je ocijenila i da su žene više 'pogođene' pandemijom od muškaraca. Tako je tijekom pandemije otkaz dobilo 13% žena a 8% muškaraca. Govoreći o nasilju o ženama, ukazala je i da je tijekom pandemije povećan broj prijava za 20% ali da se, zahvaljujući ustrajnosti nevladinog sektora, dešavaju se promjene na tom području.

Profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Midhat Izmirlija kazao je da BiH, prema mišljenu Europske komisije, uglavnom u ranim fazama pripremljenosti po određenim sektorima. “Trebamo se upitati želimo li ispuniti kriterije samo zbog pristupanja EU ili zbog nas samih“, rekao je on te iznio ocjenu da je pandemija usložila proces te da pitanje ljudskih prava postaje vrlo izazovno, jer su veći i izazovi, osobito u pogledu prava žena. “Vrlo je bitno  inzistirati na poštivanju ženskih prava, a posebno u kontekstu europskih integracija, jer zbog sebe moramo izgraditi određene standarde“, poručio je Izmirlija dok je novinarka Emela Burdžović-Slipičević govorila o položaju pripadnica ženskog spola u toj profesiji podsjetivši da su upravo i novinarke bile na 'prvoj crti obrane' od pandemije koronavirusa. “Žene su prve gubile posao, povećalo se nasilje nad ženama, samohrane majke nisu dobivale alimentaciju, a novinarke su, 'rastrgnute' između posla i obitelji, pokušavale prenijeti takve priče“, kazala je.

Direktorica Odjela uprave ljudskim resursima Addiko Bank Suzana Tihi-Babić govorila o položaju žena u toj kompaniji, ističući da je omjer žena i muškarca u Upravi zadovoljen te da su učinjeno sve kako bi se pomoglo uposlenicama u vrijeme pandemije.