Piše: Dragan Bradvica

Ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini nije bila bajna niti prije izbijanja pandemijekoronavirusa, a nakon toga galopirajuće inflacije.

To što su vlasti pod tepih gurale sve relevantne podatke, a kada bi ih i objavljivali bili su frizirani jer je po njima ispadalo da je unutar Europske unije mnogo veće siromaštvo nego u našoj zemlji, nije moglo sakriti pravu sliku na terenu.

A ona je takva da su pučke kuhinje sve punije i punije, pred kontejnerima su sve veći redovi, a dobar dio naših žitelje je u takvoj situaciju da uzimaju kredite, pozajmice i svakojake druge financijske injekcije tek da bi krpali kraj s krajem. S obzirom na najave kako bi nam uz inflaciju mogla doći i recesija ne treba posebno niti naglašavati što sve bh. žitelje čeka u sljedećih godinu ili dvije.

Zaduženja žitelja

A kako zaduženja žitelja kod banaka u BiH rastu svjedoče i statistički pokazatelji.

Prema podacima Agencije za bankarstvo Federacije i Agencije za bankarstvo Republike Srpske, naši žitelji najviše podižu potrošačke kredite.

Ukupan kreditni portfolio bankarskog sektora FBiH na dan 30. rujna 2022. godine iznosi 16,2 milijarde maraka, od čega 7,9 milijardi maraka iznose krediti žitelja sa sudjelovanjem u ukupnim kreditima od 49 posto. U odnosu na kraj 2021. krediti žitelja povećani su za 4,4 posto.

Namjenska struktura kreditnog portfolija stanovništva bankarskog sektora FBiH na kraju devetog mjeseca ove godine je bila: potrošna dobra (namjenski i nenamjenski krediti) - 5,6 milijardi maraka, stambeni krediti 1,6 milijardi maraka, mali zanati i poljoprivreda 0,3 milijarde maraka i ostalo (kartično poslovanje) 0,4 milijarde maraka.

Tijekom promatranog razdoblja zaključno sa 30. lipnja 2022., ukupni krediti banaka u RS-u iznose 5,8 milijardi maraka i veći su za 74,9 milijuna maraka ili jedan posto u odnosu na kraj 2021.

Najveće sudjelovanje u ukupnim kreditima od 50,2 posto i dalje imaju krediti dati žiteljima koji iznose 2,8 milijardi maraka i veći su za 110,9 milijunamaraka ili četiri posto.

Kod kredita žiteljima, krediti koji se odnose na opću potrošnju iznose 1,8 milijuna maraka, stambeni krediti 847 tisuća maraka, a krediti za obavljanje djelatnosti 217 tisuća maraka.

Maćehinski odnos vlasti

Uz sve ovo nikako iz uma ne treba zaboraviti i bjesomučno zaduživanja bh. vlasti na svim razinama. Naime, i te novce, koji se gotovo redovno koriste za krpanje proračunskih rupa i 'hranjenje vojske uhljeba', a ne za razvojne projekte, vraćati će opet ti isti bh. žitelji.

A o kakvom se maćehinskom odnosu vladajućih prema javnim novcima radi možda je najbolje vidljivo da se dodatno zadužujemo, a još uvijek milijarde maraka leže neiskorištene na računima od ranijih zaduživanja na što k tome plaćamo i penale i milijunskim iznosima.