Ljetni dani u Mostaru su istinski test izdrživosti, a beton i kamenje koje prevladava u arhitekturi dodatno pojačavaju osjećaj vrućine. 

Život na “zvizdanu“ bi se mogao i olakšati i to vrlo jednostavno – zahvaljujući drveću. Zone pod stablima u urbanim sredinama su filteri zraka i reduktori prekomjernog zagrijavanja. 

Takve su u prosjeku od 10 do 15 pa i više stupnjeva Celzija i hladnije od onih s manjim površinama pod zelenilom ili koje nemaju zelenila uopće.

Bolesno drveće

Prirodni i najefikasniji lijek za ljetne ekstremne temperaturne u velikim urbanim centrima je ozelenjavanje gradskih površina. Trenutno su gradske ulice i trotoari pregrijani i to se dešava na lokalitetima gdje nisu zasađena drveća koja, što potvrđuju istraživanja. Mostaru prema tvrdnjama ekologa nedostaje zelenila, iako se u javnost šalje drugačija slika.

- Mostar i Mostarci se diče zelenilom, dok stvarna slika ni izbliza nije onakva kakva je predstavljena svijetu. Sa stručnog aspekta gledano – i drvoredi koje imamo su nam jako bolesni, ukupno imamo oko 30 tisuća stabala od čega je prema procjenama stručnjaka zdravo samo oko deset posto. Ostalo je u drugoj ili trećoj kategoriji raznih bolesti zbog nekadašnjeg lošeg vođenja od strane Parkova, Komosa, nestručnih ljudi koji su pravili rane na drveću, pilali centralne grane... Ozlijedili su drveće i ono je u fazi bolesti. Tomu bi se ozbiljnije moralo pristupiti da u budućnosti ne bismo imali padove drveća po ljudima, vozilima, dvorištima, smatra ekolog Oliver Arapović.

Posebno je nezadovoljan zbog odnosa vlasti prema zelenim površinama u i oko grada. Mostaru danas, smatra, nedostaje zračnih oaza, što sve više osjećaju meteoropate i srčani bolesnici.

- Izgubili smo zelenu površinu na Humu. Ne vidim namjeru kod gradskih struktura da ga pošume kako bi postalo gradsko zeleno dobro na kojemu se ništa ne može raditi. Grad mora imati zelene džepove, oaze koje će proizvoditi kisik. I zato imamo probleme pri velikim vrućinama kakve su danas. Previše je asfaltnih i betonskih površina... Da imamo zelene oaze na Humu, Brkanovom brdu, Kopu, tokom noći mogao stvoriti novi kisik. To smo na početku rata i kasnije izgubili. Nakon rata o tomu nitko i ne vodi računa. Nitko tu temu i ne stavlja na dnevni red, sa žaljenjem konstatira.

Što dalje?

Posebno je zabrinut za budućnost u gradu, jer će kako predviđa u godinama koje dolaze biti teže uslijed nemara vlasti.

- U budućnosti ćemo imati još lošije uvjete za življenje, porebno u periodu od prvog srpnja do 20. kolovoza. Potrebno je popilati drveće u četvrtoj ili petoj kategoriji. Nije istina da se pila zdravo drveće, dodao je Arapović.

Gledajući sve izraženije efekte klimatske krize i projekcije povećanja vrijednosti temperatura, što je realnost koja se upravo događa, lako možemo zaključiti da će gradovima, u kojima se koncentrira sve veći broj stanovništva, biti neophodno sve više zelenila.

U Mostaru je evidentno zagrijavanje u zoni Centra 2 i 3, Rudnika, Brankovca... Ovo je posebno vidljivo na satelitskim snimcima termičkog otiska Mostara. Prema revidiranim podacima iz 2022. grad na Neretvi raspolaže s 4112 stabala u drvoredima i cirka 21.000 stabala u parternom zelenilu gradskih dvorišta, skverova, park šuma, razdjelnim pojasevima, zelenim otocima, rondelama i drugim površinama u prvoj drugoj i trećoj gradskoj zoni.

S. Ž.