Piše: V.S.Herceg

Vijeće za pitanja demokratizacije iz Berlina (Democratization Policy Council - DPC) i Eurothink na 363 stranice uradilo je jednu od najiscrpnijih analiza o sveukupnom stanju u BiH i Sjevernoj Makedonij, od aktualne pandemije i krize izazvane istom, korupciji u tom vremenu, do stanja po pitanju ekstremizma, problema u svezi migrantskom krizom, demokratizacijom društa, pa sve do stanja i izvješćivanja vodećih medija.

Urađene su i preporuke za međunarodnu administraciju prisutnu u ove dvije zemlje, a zaključci koji su analitičari DPC-a izveli o mogućnostima za građane BiH i Sjeverne Makedonije više su nego zanimljivi, a ujedno nose i naslov same analize:"Sell Out, Tune Out, Get Out, or Freak Out?" (u slobodnom prijevodu: 'Prodati se, isključiti se, otići ili izludjeti?'. Dnevni list donosi neke od najzanimljivijih detalja ove analize sa osvrtom na BiH.

Pet 'izlaza' za građane BiH?

Analiza-izvješće se temelji na terenskom radu iz 2020. godine s više 200 ljudi, počevši neposredno prije pandemije, te tijekom ljeta nakon ukidanja strogih ograničenja.

"Ovo je hibridno izvješće: utemeljeno na akademskim pitanjima i literaturi, snažno odražava glasove običnih ljudi nu mjestima koji se često ignoriraju u političkim raspravama, pruža iscrpan uvid u ono što proživljavaju generacije - preokret i stagnaciju. Nastoji se pridonijeti izgradnji teorije, a zauzvrat i kreiranju politika kroz teme i sintetiziranje prisutne polarizacije, korupcije, migracija, mogućnosti, dostojanstva, solidarnosti i vizije budućnosti. Timovi DPC-a i Eurothink-a nadaju se da će ovaj rad doprinijeti raspravama o svim istraženim temama. Ono što je najvažnije, izvješće je podsjetnik na utjecaj na zajednice i ljude radikalnih društvenih promjena u posljednja tri desetljeća - promjena na koje i same konsolidirane demokracije nisu imune", ističe se u izvješću DPC-a.

Ova studija, kako se navodi, identificirala je pet potencijalnih mogućnosti odgovora građana u ove dvije analizirane zemlje.

"Građani se mogu prilagoditi prisutnim okolnostima, otići (iseliti), "prodati se" ili radikalizirati se na pokoran ili na subverzivan način. Otići -i seliti se i postati emigracija, u zemlju koja funkcionira „normalno“ i koja se smatra slobodnom od zemlje u kojoj živite i koja tipizira život u regiji više od jedne generacije; 'Prodati se': pridružiti se političkoj stranci ili na drugi način učinkovito postati dijelom sustava; 'Isključiti se' - ostati, ali nastojati živjeti što je više moguće izvan domašaja sustava, strukture i politika za koje se smatra da su odbojne i nepravedne; 'Izludjeti': radikalizirati se tražeći značajne promjene u odbojnom sustavu ili na nasilan ili na nenasilan način", neki su od zaključaka o mogućnostima života i odluka žitelja u BiH (i Sjeverno Makedoniji).

Pandemijske afere u BiH

Ova analiza piše i o tri 'pandemijske afere' u BiH: 'Asim', 'Respiratori' i 'Mobilna bolnica' u RS.

Krajem veljače 2020. godine, Asim Sarajlić, zamjenik šefa SDA, bio je upleten u skandal nakon što je u javnost procurio snimak u kojem se naizgled čuo kako dogovara javni posao uz obećanje za glasove. Nakon skandala, Sarajlić je dao ostavku na dužnost u SDA (pod pritiskom Bakira Izetbegovića), uključujući i njegovu poziciju kao potpredsjednik SDA. Međutim, i dalje ostaje zastupnik. Početna reakcija stranke bila je tvrdnja o bošnjačkoj  viktimizaciji i dovodili su u pitanje istinitost snimka; nije bilo nedvosmislene osude takvih djela. Novinar Avdo Avdić ovu je aferu analizirao kao 'rezultat sukoba između obitelji Izetbegović s jedne strane i Zvizdića i Čampare s druge', piše DPC.

Analizira se i afera 'Respiratori', gdje se navode sve činjenice iz ove afere, privođenje te puštanje iz pritvora premijera FBiH Fadila Novalića i ostalih te početak suđenja, ali i, unatoč vemu, povratak Novalića na premijersku dužnost.

"Iako je došlo do značajnog medijskog negodovanja, u lipnju su analitičari izjavljivali da će veza političkih stranaka u Federaciji preživjeti ovaj skandal", navodi se o ovom skandalu u BiH.

Spominje se i afera s mobilnom bolnicom u RS, plaćenom 4,29 milijuna KM i sumnjiv način nabavke, a koja je potom za dvostruko veći iznost, pet milijuna eura, prodana Turskoj. Zbog brzog postupka i sumnjivih postupaka nabave, državno odvjetništvo otvorilo je istragu o slučaju. U srpnju je objavljeno da se istraga tužiteljstva nastavlja", navodi se u analizi.

Od islamskog jači 'radikalizam' nezadovoljnih građana

Kada je riječ o ekstremizmu, DPC navodi kako je u proteklom desetljeću potrošeno puno novca na suzbijanje nasilnog ekstremizma i njegovih inačica, nastalih iz straha od lokalno proizvedenog terorizma, posebno 'vanjski obogaćenog ekstremizma' među povratnicima iz rata u Siriji i Iraku, zbog bojazni od 'prelijevanja' terorizma u Europu i šire.

Iz DPC-a ipak ne vide značajniji problem.

"U BiH se dogodilo nekoliko islamističkih djela-incidenata terorizma - terorističko bombardiranje 2010. u Bugojnu, pucnjava na američko veleposlanstvo usamljenog naoružanog muškarca 2011. godine i pucnjava nedavno radikalizirane mladeži u Zvorniku u 2015. godine. Ali ti slučajevi nisu urodili širim razmjerima i nisu otkrili ekstremizam dubokih razmjera unatoč velikoj pažnji i plašenju političara u BiH (posebno Milorad Dodik i Dragan Čović), te u susjednoj Hrvatskoj i Srbiji, koje su u velikoj mjeri usklađenje s prošlim ratnim pričama o islamističkoj prijetnji", navodi se u analizi.

Međutim, oni latentni motiv za radikalizaciju građana vide zbog stalnog nezadovoljstva i nepravde.

"Ovo narodno nezadovoljstvo utemeljeno je na ustrajnoj i izraženoj nepravdi i već je imalo generiranu radikalizaciju, potaknuvši širu akciju stanovništva koja obično nije promatrano kao takvo: destruktivni prosvjedi koji su započeli u Tuzli i Sarajevu, a koji su uglavnom bili nenasilni drugdje u Federaciji 2014. godine; pokreti 'Pravda za Davida' i 'Pravda za Dženana' počevši od 2018. i u Banja Luci (kasnije surovo suzbijena) i nastavljajući do danas u Sarajevu. U tom smislu, "radikalizam" se više odnosi na intenzitet stavova nego na ideološke znakove", stoji u analizi.

Navodi se da je ovaj "radikalizam" prisutan u duboko podijeljenim društvima u kojima je politički radikalizam tradicionalno "otet" od nacionalista.

Univerzalan osjećaj nezadovoljstva

"Gotovo je univerzalni osjećaj nezadovoljstva. Niti jedan sugovornik nije rekao da je zadovoljan situacijom u BiH. Ljudi se osjećaju vezanima za svoje zajednice i cijene svoje susjede, povijest i prirodne resurse, ali svi se žale na (ne) funkcioniranje politički sustav. Na lokalnoj razini, daleko od Sarajeva, ili Banja Luke ili Mostara po tom pitanju, čini se da je situacija još više depresivno nego u ovim, relativno, bogatim gradovima. Ispitanici žive u pretežito opustjelim zajednicama, gdje su ekonomske poteškoće vidljivije nego u gradovima ili većim gradovima. Korupcija se smatra neraskidivo povezanom s vlašću i politikom", stoji u analizi.

Tako se navodi da je većina ispitanika kazala da se u javnom zapošljavanju provodi etničko načelo, da "svaka stranka ima svoj komad kolača" te da je to "zapisano u kamenu", ali i da su "Bh političari uzrok svih problema".

Navode se i izjave ispitanika koji su kazali da "BiH nije stvarna država" te da velika većina ispitanika ističe nesposobnost države i javnih institucija kao jedan od najvećih društvenih problema te da nepotizam u zapošljavanju kroz stranački sustav na štetu profesionalnosti kao i meritokracija, uzimaju svoj danak.

"U općinskoj upravi zaposleno je 300 ljudi. Puno previše s obzirom na potrebe. U gradskom vijeću SNSD i SDA surađuju iza zavjese i oni su neobrazovani ljudi. Oboje su lopovi", ozbiljnu kritiku uputila je aktivistica iz Bosanskog Petrovca. „Većina novca od županijske vlade namijenjeno je "upravi" koja funkcionira kao politički/izborni stroj. Imamo administraciju koja je prevelika, a vlasti ju neće smanjiti jer je to glasačka mašina koja djeluje u skladu s jednadžba 1 zaposlenik = 10 glasača", kazao je jedan javni dužnosnik u Žepču za potrebe ove analize.

U istraživanju se navodi da su se izjave poput „Ovo nije život, ovo je samo preživljavanje“ od ispitanika čule u nekoliko navrata.

Utjecaj Kine i Rusije – Zvijezda Moskve je Dodik

"Kina je relativno novi igrač na većini zapadnog Balkana i njena se prisutnost eksponencijalno povećala s Inicijativom 'Jedan pojas, jedan put'. Za Kinu je na prvom mjestu ekonomska razina, ići će izravno i tražiti ono što želi i ima velik prodor u regionalne telekomunikacijske mreže. U BiH Kina ima dugogodišnje veze s vlastima RS-a, ali nema problem poslovanja ni s vladajućim elitama u Federaciji, poput termoelektrane Blok 7, elektrane u Tuzli ili izgradnje autoputa u EU, koje financira EU. Njihova interesi, nakon što se jednom utvrde, usmjereni su na trajnu vezu i s organiziranim kriminalom, iako njihov put pristupa prolazi kroz političke elite i jezgre moći. Oni mogu promijeniti partnera bez nepodnošljivih transakcijskih troškova", navodi se, između ostaloga u ovom poglavlju o utjecaju i prisustvu Kine u BiH.

Kada je riječ o Rusiji, u analizi se ističe: "Rusija se preusmjerila s oportunističkog razbojnika zapadnih programa na zapadnom Balkanu

nakon zauzimanja Krima i izazivanja rata na istoku Ukrajine. Sada je agresivno nastoji potaknuti usitnjavanje i trenje na zapadnom Balkanu i tamošnjim interesima EU, NATO-a i SAD-a. Sam poremećaj, umjesto trajne vladavine, jest njezin je primarni cilj - iako bi Moskva sigurno bila sretna da dobije državnog klijenta u regiji. Dok je srpski predsjednik Aleksandar Vučić u klasi superaktivne arbitraže među više geopolitičkih ciljeva, zvijezda Moskve je Milorad Dodik iz Republike Srpske. Iako je Moskva dugoročno ulagala u brojne političare - Ivica Dačić još je jedan od favorita", stoji u analizi u kojoj se i zaključuje da Kina svoj utjecaj zasniva prvenstveno na ekonomiji, dok Rusija traži političke dobitke.

Novi model za BiH

U analizi DPC-a se, na koncu, zaključuje kako međunarodna zajednica treba razumjeti tranziciju BiH i Sjeverne Makedonije te samim tim i promijeniti razmišljanje te iznaći novi demokratski model, prvenstveno usmjeren prema građanima kojima je potrebna obnova vjere u demokratske sustave, a poseban naglasak je na mladima i njihovim idejama.

"Međunarodna zajednica, prije svega EU i SAD, moraju pažljivo odlučiti tko će im biti saveznici u tim vrijednostima. To se odnosi na političke stranke, nevladine udruge, medije i drugi aktere. "Deklarativni demokrati", tj. vodeće političke stranke u obje zemlje, koje su pridonijele pogoršanju društva, treba smatrati razlogom zbog kojeg, unatoč novcu i pažnji uloženim u ove (i druge) zemlje, nisu uspjeli dovesti do vidljivih pozitivnih promjena", zaključuje se.

Posebno se ističe da se trebaju udvostručiti rad na "antikorupcijskim naporima" i to "s naglaskom na vrhu", kao i na pravednosti i zakonitosti provođenja izbora te oštre sankcije za izborne malverzacije, ali i snažnija prisutnost međunarodnih organizacija i razvojnih tijela u lokalnim zajednicama u cilju iznalaženja nove generacije budućih partnera i ideja.