Federalno Ministarstvo trgovine od 1. listopada primilo je 447 obavijesti o promjeni cijena i marži koje su dostavile benzinske crpke, a odnose se na povećanje cijene benzina i dizela.

Kako su naveli, prosječna maloprodajna cijena za premium bezolovni benzin 95, iznosi 2,29 KM po litru, a za dizel 2,22 KM po litru. Trenutni raspon maloprodajnih cijena naftnih derivata u Federaciji BiH kreće se od 2,11 do 2,36 KM po litru, a za dizel od 2,06 do 2,36 KM po litru.

Jedno je to u nizu poskupljenja posljednjih dana i mjeseci u zemlji. Cijene osnovnih životnih namirnica značajno su porasle, što zabrinjava građane koji smatraju da je ekonomska situacija sve teža i neizvjesnija.

Statistički podaci pokazuju kako je u BiH zabilježen kontinuiran rast cijena prehrambenih artikala od 12 do 15 posto.

Poskupit će i brašno

Najavljen je porast cijene brašna. Ako dođe do toga, bez sumnje će doći i do povećanja cijena svih pekarskih proizvoda, kao što su poskupjele određene namirnice i s povećanjem cijene ulja.

Meso je poskupjelo, posebno piletina, koja je najviše zastupljena u prehrani naših građana. Ekonomski analitičar Damir Bećirović smatra da je do poskupljenja došlo zahvaljujući trenutnoj situaciji na svjetskom tržištu.

- Poskupljenja koja imamo ili se najavljuju su se prelila. Svjedoci smo da je i svijet suočen s valom poskupljenja. Posebno energenata. Usloženi su kanali. U Velikoj Britaniji, recimo, nije problem robu dovesti do luke, ali jeste razvesti do potrošača. Globalno, naravno da se mogla očekivati inflacija kao posljedica fiskalne i monetarne politike u Sjedinjenim Američkim Državama i Europskoj uniji. Sam IT sektor koji je u vremenu pandemije rastao nije mogao apsorbirati svu tu količinu novoplasiranih financijskih sredstava, prokomentirao je Bećirović.

Nije se složio ni s našom konstatacijom da BiH danas ima najgoru poreznu politiku u Europi.

- Realno, uz sve probleme, treba biti pošten i kazati da imamo najniži ili jedan od najnižih poreza na dohodak i dobit u Europi za investitore. Ne oporezujemo dividendu. Dakle, dividenda porez je nula. S druge strane imamo jednu od najnižih stopa PDV-a u Europi. Smatram da porezi nisu razlog zašto nemamo više investicija, rekao je.

U Bosni i Hercegovini se MIO obveze plaćaju čak i za ugovore o djelu. Ipak, ova vrsta ugovora ne podrazumijeva pravo na radni staž i zdravstveno osiguranje.

- Opterećenja na doprinose u BiH su u suštini premije osiguranja. Ne bi čak ni njihova visina bila problem kada bismo dobili adekvatnu zdravstvenu zaštitu i socijalnu pomoć za slučaj nezaposlenosti. Porezi su u ovome trenutku stimulativni. Investicije nemamo jer imamo katastrofalan pravni sustav i uplitanje države u ekonomiju. Sporo se rješavaju svi zahtjevi, administracija je komplicirana, a na kraju krajeva imamo i nestabilnu političku situaciju. Kapital bježi jer ne voli neizvjesnost kakvu imamo ovdje, rekao je Bećirović.

Pozitivan primjer iz RH

Indeks potrošačkih cijena u Federaciji Bosne i Hercegovine kao zakonski uvjet za usklađivanje mirovina računa se na osnovu reprezentativne liste proizvoda koju čini 619 proizvoda. Od ovih proizvoda, najveći broj nisu bitni za svakodnevni život umirovljenika, jer oni glavninu mirovine troše na hranu i osnovne troškove života.

Od 2018. indeks kretanja hrane bio je u većini mjesečnih pokazatelja znatno iznad razine kretanja ukupnog indeksa, a od prosinca 2019. na stalnoj je razini iznad ukupnog indeksa, ukazuje ekomonista i zastupnik u Domu naroda FBiH, Aner Žuljević.

- Obzirom da ukupni indeks u 2020. nije pokazao rast cijena, što nije slučaj za indeks kretanja hrane, koje su bile u 2021. i na razini u mjesečnog porasta od blizu šest posto, mirovine nisu usklađene u 2021. godini. Vladajuća politika u ovoj zemlji odlučuje se za promjenu zakona samo kada nestane novca, da bi dodatno pljačkala građane, a sve to uvijek pravda usuglašavanjem s EU i efikasnošću institucija. Praktična iskustva su takva da građani u zemlji već plaćaju previše po raznim poreskim osnovama, a dobijaju veliko ništa. Da ne govorimo kako po zakonu plaćaju jedno, a politika novac usmjerava u drugo pod okvirom redovitih proračunskih prihoda, dodaje.

Ukazao je na primjer Hrvatske koja za zdravstvo odvaja 32 posto od ukupnih prihoda od akciza na duhan i alkohol ili oko 150 milijuna eura godišnje.

- Konkretno, nužno je umanjiti poreski pritisak na plaće, osloboditi novac za rast minimalne plaće i omogućiti dostojan život za 60 posto građana. Takva mjera će povećati potrošnju, rast će i PDV, a bit ćemo i konkurentniji u smislu poslovnog ambijenta, čime će se legalizirati i siva zona. Mi smo država apsurda i socijalnog disbalansa u kojoj je davno umrla solidarnost. Nama jedan državni parlamentarac financijski vrijedi koliko deset radnika s minimalnom plaćom ili 10 umirovljenika. Na tim osnovama kroz porezni sistem i predatorsku državu kreirali smo sustav koji se dugoročno socijalno urušava, zaključio je Žuljević.

Ukazao je i kako su građani u 2021. pandemijskoj godini uzeli dodatnih 180 milijuna KM, a gospodarstvo 623 milijuna KM kredita.

- Građani su dužni 7,5 milijardi KM, a gospodarstvo 8,6 milijardi KM. Dobit banaka u Federaciji BiH u prvom polugodištu iznosi 150,7 milijuna maraka, istaknuo je Žuljević.

H. Ž.