Jutros je izvučen najveći dio besposadne vojne letjelice sovjetske proizvodnje koja se u četvrtak navečer srušila u Zagrebu kod Studentskog doma na Savi. Ministar obrane potvrdio je da su u krateru pronađeni tragovi eksploziva te dijelovi aviobombe koji govore da nije riječ o izviđačkoj letjelici. Slijedi istraga koja bi trebala otkriti sve detalje nezapamćenog incidenta koji samo pukom srećom nije završio velikom tragedijom. Iz visokih izvora u MORH-u HRT doznaje da je bomba pronađena u letjelici bila težine do 120 kilograma. No, kako je letjelica udarila u meko tlo, eksplozija se dogodila ispod zemlje. Da je udarila, primjerice u asfalt ili beton, posljedice bi bile katastrofalne, javlja HRT.

Nakon duge pripreme glavni dio letjelice izvučen je iz dubokog kratera. 

Akcija izvlačenja letjelice započela je u 9.40 i trajala je 20-ak minuta. Nakon što je izvučena postavljena je uz sami krater, pregledali su je policijski i vojni službenici.

Zatim je 6 tona teška, djelomično uništena letjelica na kamionu je odvezena u vojarnu gdje će se istraga nastaviti. 

– Na ovoj letjelici smo našli dijelove aviobombe. Aviobomba, na osnovi ovih fragmenata što možemo zaključiti, je sovjetske proizvodnje. Ona je isto tako kao svi ostali elementi odvezena s ovoga područja i nakon dublje analize i rekonstrukcije moći ćemo točno reći koji tip i u koju svrhu. Za sada možemo potvrditi da je riječ o aviobombi, rekao je Mario Banožić, ministar obrane.

Da su na letjelici pronađeni fragmenti eksploziva otkriveno je još jučer, potvrdio je ministar.

– Pri samom početku radova primijećeni su određeni elementi koji se dobivaju kroz iskapanje. Isto tako kroz promjenu boje, mirisa i tako dalje. Dečki su ovdje prisutni konstantno, sa svim analizama koje su radili, isto tako detekcija je pokazala da uz određene mirise, boje i promjene koje su se pojavljivale u zemlji su ukazivale da je bilo i nečeg takvog, rekao je Banožić.

Ministar dodaje i kako postoje određeni elementi koji bi mogli ukazivati da je letjelica došla i s ruske i s ukrajinske strane. No, mnogo je još nepoznanica. 

Usporedbom informacija iz crne kutije te radarskih slika trebalo bi doći do odgovora – tko ju je lansirao?

– Treba nastaviti s punom i neovisnom istragom svih elemenata kako bi se utvrdilo što je dovelo do ove neželjene situacije, odnosno ozbiljnog sigurnosnog incidenta. S jedne strane naše institucije i saveznici iz NATO saveza trebaju utvrditi tko je letio, zašto je letio, tko je uputio letjelicu, s kojim ciljem i kakvom opremom. Preklapanjem radarskih slika, analizom elektroničkih podataka koji se nalaze sustavu doći do one točke odakle je ona krenula slobodnim pravcem prema RH. Naime, ja sam i dalje uvjeren da letjelici nije bio cilj niti namjera onoga tko je uputio letjelicu da se napadne Zagreba ili Hrvatsku, rekao je Gordan Akrap, Institut za istraživanje hibridnih sukoba.

Dodaje i da je ovo opomena za sve članice NATO saveza uz samu granicu ratnog područja, da se svaka prijetnja koja dolazi s tog teritorija shvati ozbiljno. 

– Svi procesi koji se događaju u zračnom i kopnenom području Ukrajine i koji prelaze na teritorij saveznica trebaju izazvati njihovu punu pozornost. Ono što je Mađarska napravila kasnije u sljedeća dva slučaja u suradnji s Rumunjskom – dizati zrakoplovstvo, vizualno utvrditi i provjeriti o kakvoj se vrsti letjelice radi jer nemojmo zaboraviti da to vojska zna, nažalost vi u zračnom prostoru vrlo često nailazite na objekte za koje ne možete utvrditi njegovu stvarni identitet, ali to se provjerava s vizualnim kontaktom, rekao je Akrap.

U idućim danima, detaljno će se pregledati i ostatak terena. A u srijedu je sazvan i izvanredni sastanak ministara obrane u NATO savezu. 

No, umirovljeni brigadir Ivan Selak, komentirao je za N1 Televiziju izjavu ministra obrane Marija Banožića da su u bespilotnoj letjelici koja je u noći na petak pala u Zagrebu pronađeni fragmenti aviobombe. 

Pokušat ću objasniti. Siguran sam da nisu pronađeni, skoro sam siguran da nisu pronađeni fragmenti aviobombe. Dakle, fragmenti aviobombe, ne vjerujem da postoje. Fragmenti eksploziva i fragmenti ostatka eksplozije postoje. Zašto? Radi se o letjelici koja je izviđački dron iz 80-ih godina prošlog stoljeća. Ta letjelica posjeduje ono što je posjedovao i avion na kojem sam ja letio.

Postoji eksploziv koji će uništiti one podatke koje ja ne želim da moj protivnik vidi ako ta letjelica nekontrolirano padne na neki teritorij. Taj eksploziv se ne aktivira ako letjelica kontrolirano pada. Ona kontrolirano pada, padobrani su otvoreni, ona lagano pada na zemlju. Ovo je bio nekontrolirani pad, padobrani se nisu stigli otvoriti, doslovno su se raspršili, odvojili i ona je velikom brzinom pala na zemlju. Identičan takav sustav posjeduje MiG-21 na kojem sam ja letio.

Taj sustav je služio za presretanje u zraku, dobivao je podatke od časnika sa zemlje, kodirane podatke koji su se prikazivale na instrumentima u kabini. U slučaju da si pogođen iznad neprijateljskog teritorija, da moraš iz nekog razloga napustiti zrakoplov, prije katapultiranja, s desne je strane bio prekidač s crvenim osiguranjem kojim se moglo uništiti šifrirani link. Link bi se uništio i sam, ali da bi bio siguran si prije katapultiranja to trebao uništiti. To je priča iz Drugog svjetskog rata s njemačkom podmornicom nasred oceana kad je netko zaboravio uništiti Enigmu, uređaj za šifriranje podataka.

Da budem jasan, ja ne vidim koja bi to budala stavila u ovu letjelicu bombu. Ukoliko, da razjasnimo, iz ove letjelice izvadite opremu za izviđanje, detekciju, ometanje, za bilo što, umjesto nje vi možete staviti toliko tešku količinu eksploziva. A da bi neki kreten sad tu stavljao avijacijsku bombu… Vi možete, teoretski, staviti eksploziv, ali da je on bio unutra zaista… Danas ne bi bilo pola krila studentskog doma u onoj ulici.

Već sam rekao, nije ministar taj koji treba znati koji je kalibar topa na mom avionu. Nije on taj koji treba znati koja je početna brzina ispaljene granate iz tenka. Ali ministar oko sebe treba imati ekipu koja to zna, a ne da on prvi dan izjavljuje, nakon što je letjelica pala nekoliko desetaka metara od studentskog doma, da je to bezopasno i ne predstavlja prijetnju.

Na svu sreću, jučer ga je demantirao premijer i rekao da je to izrazita prijetnja. Svaka čast! A danas, teći dan nakon pada, ministar govori da je unutra bila, čak i fragmenti, aviobombe. Dakle, prije 36 sati si rekao da to nije prijetnja, jučer je tvoj šef rekao da je prijetnja. I danas… Je l’ rekao da je bila ili da nije? Pa daj čovječe, ustabili se, radi taj posao ili, ne želim sad glumiti ono što govori predsjednik Milanović.

Nije uopće u pitanju tko je lansirao. Za mene je problem zašto je ta letjelica prošla kroz NATO integrirani sustav zračnog prostora iznad NATO zemalja. Letjelica dugačka 14.3 metra, veličine borbenog zrakoplova je prošla. Zamislite ruski KH-22 do KH-90. Projektili, bespilotne letjelice naoružane eksplozivnom su u pravilu duplo kraće od ovog projektila. Što bi nam ti koji su duplo manjeg odraza učinili? Kakva je to zaštita zračnog prostora iznad NATO zemalja?