Znanstvenici analizirali Beethovenovu kosu. Otkrili zbog čega je možda bio gluh
Ludwig van Beethoven
Znanstvenici su analizirali autentične pramenove kose Ludwiga van Beethovena te u njima pronašli visoke razine olova, što je moglo uzrokovati ili pridonijeti zdravstvenim problemima koje je imao tijekom života, uključujući gluhoću. Naime, slavni skladatelj je osim poteškoća sa sluhom tijekom života imao i gastrointestinalne tegobe, žuticu te oboljenje jetre. Preminuo je u dobi od 56 godina od bolesti jetre i bubrega, no nije bio poznat točan uzrok.
Znanstvenici su prije nekoliko godina uspjeli sekvencirati Beethovenov genom iz pramenova njegove kose. Prema studiji objavljenoj 2023., skladatelj je imao značajne genetske faktore rizika za bolesti jetre i infekciju hepatitisom B. Rezultati nisu dali nikakav uvid u temeljne uzroke njegove gluhoće, koja je počela u njegovim 20-ima, ili njegovih gastrointestinalnih problema.
Analizirali dva pramena
Tijekom najnovije analize, stručnjaci su proučili dva autentična pramena: Bermannov pramen, koji su Beethovenu ošišali između kasne 1820. i ožujka 1827., i Halm-Thayerov pramen, koji je Beethoven osobno dao pijanistu Antonu Halmu u travnju 1826.
Naime, u to je doba bilo uobičajeno da ljudi skupljaju i čuvaju pramenove kose voljenih ili slavnih ljudi, rekao je William Meredith, stručnjak za život Beethovena te koautor genomske analize iz 2023. i najnovije studije. U kosi su, osim visokih koncentracija olova, zabilježene i povišene razine arsena te žive.
U Bermannovom pramenu su zabilježene 64 puta više razine olova od normalnog, a u Halm-Thayerovom čak 95. "Ove razine ukazuju na trovanje olovom. Kada biste s ovakvim razinama olova došli u bolnicu u SAD-u, odmah bi vas zadržali i dali kelacijsku terapiju", rekao je patolog Nader Rifai s Medicinskog fakulteta na Harvardu, a prenosi CNN.
"Nikada do sada nisam vidio tako visoke razine olova"
Povišene razine olova poput onih u Beethovenovoj kosi obično su povezane s gastrointestinalnim i bubrežnim bolestima te problemima sa sluhom, ali nisu dovoljno visoke da budu jedini uzrok smrti. Znanstvenici stoga smatraju kako trovanje olovom nije bio glavni i jedini razlog Beethovenove smrti ili gluhoće.
"No, tijekom života je imao simptome trovanja olovom; što uključuje gubitak sluha, grčeve u mišićima i probleme s bubrezima", kazao je Rifai. U oba pramena je uočena i povećana razina arsena i žive, oko 13 do 14 puta više od očekivane. Klinički kemičar Paul Jannetto iz klinike Mayo, koji je proveo analizu uzoraka, kazao je kako nikada do sada nije vidio tako visoke razine olova.
Volio piti vino i jesti ribu
Treba napomenuti kako za sada ne znamo koje su bile prosječne razine olova u stanovnicima Beča tijekom 19. stoljeća. Beethoven je vjerojatno akumulirao ovako visoke razine tijekom više desetljeća kroz hranu i piće.
Naime, poznato je da je Beethoven volio vino, ponekad je pio bocu dnevno. U to se vrijeme u vino često dodavao olovni acetat kao zaslađivač i konzervans. Olovo se tada koristilo i u proizvodnji stakla. Beethoven je također volio jesti ribu iz Dunava, u koji su stizale otpadne industrijske vode, zbog čega je riba vjerojatno sadržavala arsen i živu.
Istraživanje naziva High Lead Levels in 2 Independent and Authenticated Locks of Beethoven’s Hair objavljeno je u časopisu Clinical Chemistry.