Slavko Zovko, nositelj liste Mosta i Suverenista u 11. izbornoj jedinici

Izbori za zastupnike u Hrvatskom saboru održat će se u srijedu 17. travnja. S listom u 11. izbornoj jedini za Hrvate izvan Republike Hrvatske izlazi Most.

Uz njih je na ovom području sestrinska Hrvatska republikanska stranka, čiji je predsjednik na posljednjem mjestu liste, a nosi ju vijećnik u Gradskom vijeću Mostara Slavko Zovko.

Iako je vremena za kampanju bilo manje nego ranije, Zovko je u razgovoru za Dnevni list izdvojio najznačajnije oblasti i ciljeve, govoreći i o brojnim drugim temama.

Na čemu bi bio akcenat Vašeg djelovanja u Saboru? Nedavno ste izjavili da biste bili zainteresirani samo za 11. Izbornu jedinicu, odnosno Hrvate u BiH…

-Nosim listu Mosta za 11. izbornu jedinicu i podršku za ulazak u Sabor Republike Hrvatske ću tražiti i isključivo je mogu dobiti u toj izbornoj jedinici. Dakle, od Hrvata koji žive izvan Republike Hrvatske. Dominantno ciljamo na Bosnu i Hercegovinu. Ipak je lista sačinjena od ljudi koji ovdje žive, i najbolje poznajemo probleme ovdje, a i najbolja rješenja možemo iznaći. Dominantno ću se baviti temama Hrvata izvan Republike Hrvatske, i nastojati rješavati i artikulirati njihove probleme u najvećem zakonodavnom tijelu Hrvata. Oni će me izabrati i njima ću polagati račun za te četiri godine. Prva od stvari za koje smo zainteresirani je diplomatsko djelovanje. Diplomacija Republike Hrvatske se hvalila spomenom konstitutivnosti u strateškom kompasu – polubitnom dokumentu. Konstitutivnost je ustavna kategorija i ustavni termin za koji su se Hrvati izborili devedesetih godina vojnom čizmom. To, dakle nije diplomatski uspjeh. A Vlada Andreja Plenkovića nam to pokušava podvaliti upravo kao diplomatski uspjeh. To nije diplomatski uspjeh! Posebno je značajno naglasiti da se diplomacija ne hvali i ne bi se trebala hvaliti diplomatskim uspjesima. Diplomacija je takva da se uvijek traži više. Dobiješ prst – tažiš ruku. Čim se nečim hvališ, druga strana misli da si dobio dovoljno i to je pogreška u startu. Nastavit ćemo djelovati kao i kroz oporbu. Mi smo problem nelegitimnog predstavljanja Željka Komšića artikulirali u Europskom parlamentu i u Hrvatskom saboru, i radit ćemo još snažnije na tomu pitanju, kako bismo dobili potporu iz centara moći da se taj problem napokon riješi. Plenkovićeva vlada nije bila u stanju to uraditi. I to će biti jedna od prvih stvari kojima ćemo se baviti u Hrvatskom saboru.

Što je još u fokusu daljnjeg djelovanja?

-Bavit ćemo se i životnim problemima. Recimo povratkom Hrvata u Republiku Srpsku i Federaciju BiH, prekograničnom suradnjom, jer Hrvatska danas ima mnogo novca iz Europske unije… Poticat ćemo povezivanja susjednih općina, recimo Posušja i Imotskog, Tomislavgrada i Livna sa Sinjem, Orašja i Županje i slično. Želimo ukloniti diskriminaciju prilikom dodjela stipendija prema socio-ekonomskom kriteriju. Studenti iz Bosne i Hercegovine su tu diskriminirani. Traži im se tri puta više bodova od onih koji imaju prebivalište u Hrvatskoj. Ti kriteriji bi se morali izjednačiti. Dosad smo imali čistu diskriminaciju. Radit ćemo i na ulaganju i pravednijoj raspodjeli novca za Ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Ove godine je to bio iznos od šest i pol milijuna eura. Taj novac se mora transparentnije raspodijeliti i usmjeriti na razvojne projekte. Sveučilište je nedavno dobilo preko milijun maraka. Uredu! Ali moramo znati i gdje je taj novac otišao. Sveučilište u Mostaru koje je jedino javno učilište na hrvatskom jeziku u Bosni i Hercegovini ima najskuplje školarine i najniže plaće za nastavno osoblje. I ima najskuplji službeni automobil koji vozi rektor. Novac za SUM se ne smije trošiti za kupovinu automobila rektoru, već on mora sniziti školarine i povećati plaće nastavnicima kako bi bili motiviraniji. Naravno i za ulaganja u nastavna sredstva i otvaranja novih studija ovisno o potrebama tržišta. Studenti sa Strojarstva danas izrađuju bolid, ali nemaju novca. To su ustvari stvari na koje se treba usmjeriti novac iz Hrvatske, a ne na kupovinu automobila za rektora od 70 ili 80 tisuća maraka. Mi ćemo raditi diplomatsku ofenzivu, uraditi reviziju dosadašnjeg utroška novca iz Hrvatske, ulagat ćemo u razvojne projekte, ukinuti diskriminaciju za studente iz BiH.

Hrvatska oporba u BiH nije stala uz vas iako ste ih zvali?

-Prvo pitanje: Što je hrvatska oporba u BiH? Ako mislite da je to Devedesetka, onda pogledajte tko čini većinu u Federalnom parlamentu. HDZ BiH je u HBŽ-u oporba Devedesetci. Dakle, Devedesetka ili Pomak nisu oporba. Nedavno u Državnom domu naroda Ilija Cvitanović podržava zeta Dragana Čovića za novi mandat. Gdje je tu i tko je oporba? Oni to nisu. Mi smo oporba. Oni su otišli Andreju Plenkoviću i tražili mjesto na listi HDZ-a. Mi s druge strane surađujemo s Mostom i Suverenistima, s kojima dijelimo politike i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Da li je moguće ostvariti uspjeh u 11. izbornoj jedinici, koja podrazumijeva hrvatske državljane koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, s obzirom da od 2003. nitko mimo HDZ-a nije dobio niti jedan od tri mandata?

-Bio je general Glasnović u jednom sazivu. Naravno da vjerujemo! Ako pratite ankete jasno vam je da dijelimo tri mandata. Dakle, jedan nam je siguran i na pragu smo drugog. Uvjereni smo da ulazimo u Sabor. Dosadašnji zastupnici iz 11. Izborne jedinice spadaju među najneaktivnije zastupnike u Saboru. Imaju oko 60 aktivnosti za četiri godine. To su jedna ili dvije aktivnosti mjesečno. To ljudi vide. Uvjereni smo da će birati mlađe, ažurnije, konstruktivnije. Mi smo aktivni. Osobno sam aktivan u Gradskom vijeću Mostara godinu i nešto i među najaktivnijim sam. Kvanitet je mjerljiv, a izbori će odrediti kvalitetu.

Lista Mosta u 11. Izbornoj jedinici je sastavljena od mladih ljudi. Bez sumnje energije ne nedostaje, ali možda ipak nedostaje iskustva koje je dragocjeno u politici? Slažete li se?

-Ne nedostaje nam iskustva. Tu je Drago Zečević. Iskusan zastupnik iz Posavske županije. Pobjegao mu je mandat za načelnika Odžaka za nekoliko desetaka glasova. On je na broju tri. Imamo podršku kolega, koji nisu na listi, a imaju iskustva i znanje. Pa Šeks i Barbarić su iskusni, a što su uradili? Ništa! Nije iskustvo jedini i dobitni kriterij.

Ima li oporba kod Hrvata snage da se konačno sruši HDZ u BiH? Da li bi tehničke izmjene Izbornog zakona mogle tomu doprinijeti?

-Dragan Čović nikada nije bio prepadnutiji od izlaska iz Komunističke partije 1994. Ono što je nametnuo Christian Schmidt je posljedica našega rada. Nakon prošlih izbora kao glavnu agendu smo stavili tehničke izmjene, jer smo bili među najpokradenijim. Prošli je ujedno najpokradeniji izborni proces otkako postoji država. Naš predsjednik Slaven Raguž je imao odlično predavanje na tu temu ispred PIC-a i Schmidt je ovo uradio nakon našega pritiska. Jedina stvar koja nije dobra je što je to pilot projekt. Mi smo tražili cjelovit projekt i da se odmah primjeni na lokalnim izborima 2024. Ima i vremena i novca, samo je stvar volje i htijenja. Vladajuće stranke nisu za to jer su im pored nacionalnih tenzija i javnih poduzeća izborne krađe glavna poluga za vladanje.

N. K.