Nova studija identificirala je 17 međusobno povezanih čimbenika koji utječu na rizik od moždanog udara, demencije i depresije u starijoj životnoj dobi, ukazujući na to da određene promjene životnog stila mogu istodobno smanjiti rizik od sve tri bolesti.

Iako se te bolesti mogu činiti nepovezanima, osobe koje imaju demenciju, depresiju ili su doživjele moždani udar često razviju još jednu ili obje preostale bolesti, objašnjava dr. Sanjula Singh, glavna istraživačica u Brain Care Labs pri Općoj bolnici Massachusetts i vodeća autorica studije. Razlog je, prema riječima stručnjaka, u tome što ove bolesti dijele zajedničko oštećenje sitnih krvnih žila u mozgu, prenosi Nova.rs.
Neki od zajedničkih rizičnih čimbenika — poput visokog krvnog tlaka i dijabetesa — upravo pridonose tom tipu oštećenja. Istraživanja pokazuju da se čak 60 % moždanih udara, 40 % slučajeva demencije i 35 % slučajeva depresije u starijoj dobi može spriječiti ili usporiti kontroliranjem čimbenika rizika.

„To su zaista impresivne brojke“, kaže dr. Stephanie Collier, direktorica edukacije na odjelu gerijatrijske psihijatrije u bolnici McLean u Massachusettsu. „Ako doista optimizirate te životne navike i druge promjenjive čimbenike, znatno povećavate šansu da starost dočekate bez invaliditeta.“
Rizični čimbenici često su međusobno povezani, pa rad na jednom — primjerice, uvođenje redovite šetnje s prijateljem — može istodobno pomoći u rješavanju drugih problema, poput prekomjerne tjelesne mase i socijalne izolacije.
„Ako se usredotočite samo na jedan čimbenik, vrlo često zapravo istodobno poboljšavate više njih“, kaže dr. Singh. „To je sjajan način da se započne.

Čimbenici koji štite mozak od bolesti

Studija koja je analizirala podatke iz 59 meta-analiza identificirala je šest čimbenika koji smanjuju rizik od bolesti mozga:
Umjeren unos alkohola (najbolji učinak imalo je konzumiranje manje od jednog pića dnevno)

Mentalna aktivnost — redovito obavljanje kognitivno zahtjevnih zadataka poput čitanja ili rješavanja križaljki

Prehrana bogata povrćem, voćem, mliječnim proizvodima, ribom i orašastim plodovima

Umjerena ili visoka razina tjelesne aktivnosti

Osjećaj životne svrhe

Široka socijalna mreža (društveni kontakti)

Čimbenici koji povećavaju rizik
Identificirano je i 13 zdravstvenih obilježja i navika koje povećavaju vjerojatnost razvoja moždanog udara, demencije ili depresije u starijoj dobi. Ukupno ih je zapravo 19, jer dva čimbenika — prehrana i društvene veze — mogu djelovati i pozitivno i negativno.

Visok krvni tlak

Visok indeks tjelesne mase (BMI)

Visoka razina šećera u krvi

Visoka razina ukupnog kolesterola

Simptomi depresije

Prehrana bogata crvenim mesom, gaziranim pićima, slatkišima i solju

Gubitak sluha

Bolest bubrega

Kronična bol, osobito ona koja ometa svakodnevne aktivnosti

Poremećaji sna (nesanica, loša kvaliteta sna ili spavanje dulje od 8 sati dnevno)

Povijest pušenja

Usamljenost ili socijalna izolacija

Kronični stres ili stresni životni događaji

Studija se usredotočila isključivo na čimbenike povezane s najmanje dvije od tri navedene bolesti, pri čemu nije dokazala uzročno-posljedičnu vezu, već samo povezanost.
Kako započeti?

Promjene se mogu činiti zahtjevnima, no dr. Singh savjetuje da popis shvatite kao meni mogućnosti.
„Odaberite samo jedan rizični čimbenik i krenite korak po korak“, kaže ona.
1. Smanjite krvni tlak — učinak je ogroman
Studija je pokazala da je visok krvni tlak najvažniji pojedinačni čimbenik rizika za sve tri bolesti, jer gotovo utrostručuje rizik od moždanog udara.

Novi rad objavljen u časopisu Nature Medicine dodatno potvrđuje tu tvrdnju. U randomiziranom istraživanju provedenom u Kini, koje je obuhvatilo 34.000 pacijenata, istraživači su otkrili da su oni koji su značajno snizili krvni tlak imali 15 % manji rizik od razvoja demencije.
Sve to upućuje na to da kontrola krvnog tlaka može imati ogroman pozitivan učinak na zdravlje mozga. Preporučene mjere uključuju smanjenje unosa soli, više tjelesne aktivnosti i gubitak suvišnih kilograma, navodi dr. Alison Moore, predstojnica odjela za gerijatriju i palijativnu skrb na Sveučilištu Kalifornija u San Diegu.
Kako starimo, krvne žile postaju kruće i ponekad promjene životnog stila nisu dovoljne — tada lijekovi mogu pomoći.

2. Aktivirajte tijelo i um — još bolje ako je u društvu
Umjerena do visoka razina tjelesne aktivnosti znatno smanjuje rizik od moždanog udara i demencije, kao i postojanje bogate društvene mreže. Američko udruženje za srce navodi da aktivnosti poput šetnje i vrtlarenja spadaju u „umjereni“ intenzitet, dok su trčanje i plivanje „intenzivni“.
Mentalna aktivnost pokazala je osobito snažan zaštitni učinak — smanjuje rizik od demencije za oko 40 %. No, istraživači napominju da taj rezultat može dijelom biti posljedica tzv. „obrnutog uzroka“ — osobe koje već razvijaju demenciju često izbjegavaju mentalno zahtjevne aktivnosti zbog simptoma.
Ipak, dr. Collier uvijek savjetuje pacijentima da se upuste u mentalne zadatke koji su „malo zahtjevniji“ — poput čitanja, rješavanja zagonetki ili učenja novog instrumenta. Idealno je to činiti u društvu, jer razgovor dodatno stimulira mozak, a istodobno jača i socijalna povezanost.
Počnite na vrijeme
Dr. Collier naglašava da idealno vrijeme za usvajanje zdravijih navika nije starost, već srednja životna dob. Time se može spriječiti razvoj ranih oblika bolesti.
No ni u starijoj dobi nije kasno za promjene koje mogu usporiti napredovanje bolesti. To je osobito važno za osobe s obiteljskom poviješću ili genetskom predispozicijom, koje često vjeruju da je bolest njihova neizbježna sudbina.
„Ali postoje stvari koje mogu učiniti — koje svi možemo učiniti — da bismo bolje brinuli o svom mozgu“, poručuje dr. Singh.