ANGELA Merkel je u jednom intervjuu izjavila da su Poljska i baltičke države blokirale razgovore EU-a s Vladimirom Putinom prije rata u Ukrajini. Uslijedile su oštre kritike iz tih zemalja. Podrška je stigla iz Moskve, analizira DW.

Iako se oglašava iz političke mirovine, mnogi i dalje pažljivo slušaju Angelu Merkel. Pogotovo kada je riječ o pozadini ruskog napada na Ukrajinu u veljači 2022. Merkel, koja je bila kancelarka do prosinca 2021., značajno je oblikovala europsku politiku prema Rusiji.

U intervjuu za mađarski medij "Partizan" Merkel je govorila o razdoblju prije rata. O tome kako je koronavirus navodno otežavao kontakt s Vladimirom Putinom. I o tome kako je kao tadašnja kancelarka u lipnju 2021. inicirala razgovore između EU-a i Rusije kako bi se stabiliziralo krhko primirje između Ukrajine i Rusije: "Da mi kao Europska unija izravno razgovaramo s Putinom", rekla je Merkel.

"Neki to nisu podržali. To su bile prvenstveno baltičke države, ali i Poljska je bila protiv toga jer su se bojali da nećemo imati zajedničku politiku prema Rusiji", rekla je Merkel. Pokušaj nije uspio, dodala je. "Tada sam napustila dužnost, a onda je počela Putinova agresija", rekla je bivša kancelarka.

Oštre kritike iz Poljske i baltičkih država
Izjave Angele Merkel o tim okolnostima izazvale su val kritika u dotičnim zemljama. „Nije to samo kontroverzno. To je skandalozno. Jer nas u biti optužuje da smo omogućili invaziju", rekao je Andris Pabriks, latvijski ministar obrane između 2019. i 2022. „Ona okreće stvari naopako i ne može priznati vlastite pogreške, koje su zapravo puno koštale", rekao je za DW.

Mateusz Morawiecki, koji je 2021. bio premijer poljske desničarske konzervativne vlade, napisao je na X-u da je Angela Merkel svojim „nepromišljenim intervjuom dokazala da je među njemačkim političarima koji su nanijeli najviše štete Europi u posljednjem stoljeću".

Kritike na račun izjava bivše šefice njemačke vlade stigle su i iz redova sadašnje poljske liberalne vlade. Tvrdnja da netko nije pravovremeno sjeo za pregovarački stol s Rusijom "apsurdna" je, jer je Rusija očito agresor, rekla je poljska ministrica za fondove i regionalnu politiku Katarzyna Pełczyńska-Nałęcz za Polsat News. "Ove su riječi danas potpuno neprimjerene te idu na ruku ruskoj propagandi", dodala je.

Odobravanje iz Rusije
Izjave Angele Merkel izazvale su doista mnogo pažnje i u Rusiji – i naišle su na odobravanje. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov komentirao je: "Može se zamisliti da je gospođa Merkel zapravo u pravu u tom pogledu." EU je, rekao je, "nažalost talac fanatičnih politika baltičkih država i Varšave" u pitanjima vanjske politike.

Ruska Duma priopćila je da Poljska i baltičke države čine sve što mogu kako bi "provocirale" sukobe.

 
Prokremaljski politolog Sergej Markov „proslavio" je trenutak izjave Angele Merkel objavom na svom Telegram kanalu. "Merkel zna i razumije da se u Europi trend sukoba s Rusijom pomaknuo prema želji za mirom s Rusijom", ustvrdio je Markov.

O čemu se radilo na summitu EU-a u lipnju 2021.?
Kontroverzni prijedlog održavanja summita EU-a i Rusije bio je tema rasprave na sastanku šefova država i vlada EU-a u lipnju 2021. Inicijativa je došla od Angele Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. U to vrijeme summiti EU-a i Rusije nisu se održavali još od 2014., kada je Rusija anektirala Krim i podržala separatiste na istoku Ukrajine.

Početkom 2021. situacija na istoku Ukrajine pogoršala se. Broj kršenja primirja u Donbasu ponovno se povećao. Provedba Minskih sporazuma za rješavanje sukoba iz 2014. i 2015. već je dugo bila u zastoju.

S druge strane bili su obnovljeni kontakti između Zapada i Rusije. Tadašnji novi američki predsjednik Joe Biden sastao se s Vladimirom Putinom na jednom summitu u Švicarskoj sredinom lipnja 2021. Ubrzo nakon toga Putin se u gostujućem članku u njemačkom tjedniku "Die Zeit" založio za "obnovu sveobuhvatnog partnerstva s Europom".

Prijedlog Merkel i Macrona za održavanje summita EU-a s Putinom dobio je podršku, između ostalog, Italije i Austrije. Međutim, naišao je na kritike Poljske, Litve, Latvije i Estonije. Nizozemska je također bila skeptična. Latvijski premijer Krišjānis Kariņš tada je rekao da treba izbjeći dojam "nagrađivanja" Putina summitom bez prethodnih rješenja za situaciju u istočnoj Ukrajini.

Sjeverni tok 2 narušio povjerenje u Njemačku
Istodobno se provodio njemačko-ruski projekt koji je bio trn u oku istočnoeuropskim članicama EU-a i samoj Ukrajini: plinovod Sjeverni tok 2, koji je trebao izravno povezati Rusiju i Njemačku. Početkom lipnja 2021. Vladimir Putin potvrdio je napredak u izgradnji plinovoda. Poljska i baltičke države inzistirale su na „gašenju" tog projekta.

Sjeverni tok 2 trajno je narušio odnose, prisjeća se Pabriks, tadašnji latvijski ministar obrane: "Upozoravali smo na ovu ovisnost o Rusiji kao geostratešku pogrešku. Istovremeno je Merkel osobno tvrdila da je Sjeverni tok 2 isključivo ekonomsko pitanje i da nema nikakve veze s politikom."

S ruskom invazijom na Ukrajinu u veljači 2022. razlike u stavovima unutar EU-a na početku su pale u drugi plan. Sjeverni tok bio je trajno oštećen eksplozijama u rujnu 2022. Čini se da je to shvatila i Angela Merkel: "Danas više nećemo moći razjasniti što bi se dogodilo da... Vremena su se sada promijenila", rekla je u intervjuu mađarskom "Partizanu".