Priredila : V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Zastupnička grupa krajnje desničarske Alternative za Njemačku (AfD) podnijela je zastupničko pitanje u njemačkom Bundestagu u svezi s ulogom visokog predstavnika Christiana Schmidta u BiH, te zatražila procjenu legitimiteta njegove pozicije u svjetlu nedostatka odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a, kao i odbijanja potvrđivanja Schmidtovog imenovanja od strane Rusije i Kine, informacija je koju je objavio N1 BiH. 

Ova inicijativa njemačke ultradesnice dolazi na fonu sudskog procesa pred Sudom BiH protiv predsjednika Milorada Dodika kojemu je jučer izrečena nepravomoćna, osuđujuća presuda - jednogodišnja kazna zatvora uz šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika RS-a. Inače, AfD je na netom završenim izborima zadobila čak 20 posto glasova birača, što je njihov povijesni rezultat, no ipak ostaje činjenica da je 80 posto birača glasalo za demokratske stranke. 

Predstavnici AfD-a kod Dodika

Podsjetimo kako je predsjednik RS-a Milorad Dodik u Banja Luci 9. prosinca 2023. godine ugostio izaslanstvo ove njemačke ekstremne desničarske stranke te ih, kako je objavio na društvenim platformama, “informirao o političkoj situaciji u BiH”. 

Dodik je tada govorio i o neprihvaćanju visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, dok je proces koji se protiv njega vodi pred Sudom BiH nazvao “montiranim i instruiranim“.

Kako je Dodik tada napisao na društvenoj mreži X, on je razgovarao s Olgom Petersen zastupnicom u pokrajinskom parlamentu Hamburga, Ulrichom Singerom zastupnikom u pokrajinskom parlamentu bavarske i Yurijem Christopherom Koffnerom.

Sada AfD u zahtjevu koji su uložili zastupnik Jan Wenzel Schmidt i zastupnička grupa AfD-a stoji da je Schmidta u svibnju 2021. godine imenovao Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira (PIC).

“Međutim, to imenovanje nije potvrđeno od strane Vijeća sigurnosti UN-a, što, prema mišljenju podnositelja ovog pitanja, dovodi u sumnju međunarodnopravnu legitimnost njegove dužnosti i njegovih odluka. Usprkos tome, Visoki predstavnik je, prema pravnom shvaćanju podnositelja pitanja, donio više obvezujućih odluka koje duboko zadiru u ustavni poredak BiH. Podnositelji pitanja imaju ozbiljne sumnje da su ovim odlukama prekoračene nadležnosti Visokog predstavnika predviđene Aneksom 10 Daytonskog mirovnog sporazuma”, navodi se.

Pitanja ultradesnice njemačkoj vladi o Schmidtu

Potom, kako slijede AfD-ova pitanja za njemačku Saveznu vladu:

1. Je li Savezna vlada formirala stav o međunarodnopravnoj legitimaciji Christiana Schmidta kao Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, s obzirom na nedostatak odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a, i ako jest, kakav je taj stav?

2. Koje posljedice Savezna vlada izvlači iz činjenice da su Ruska Federacija i Kina odbile potvrditi Christiana Schmidta kao Visokog predstavnika u Vijeću sigurnosti UN-a?

3. Koje pravno obvezujuće odluke je, prema procjeni Savezne vlade, Visoki predstavnik donio u 2022. i 2023. godini, je li Savezna vlada formirala stav o tim odlukama i kakav je on?

4. Vidi li Savezna vlada u tim odlukama prekoračenje nadležnosti koje Visoki predstavnik ima prema Aneksu 10 Daytonskog sporazuma, i ako ne, zašto ne?

5. Kakve posljedice Savezna vlada vidi po stabilnost i suverenitet Bosne i Hercegovine uslijed ovih mjera?

6. Je li Savezna vlada poduzela korake da se imenovanje Christiana Schmidta potvrdi u Vijeću sigurnosti UN-a, i ako jeste, koje, odnosno ako nije, zašto nije?

7. Planira li Savezna vlada zalaganje za reformu mehanizama imenovanja Visokog predstavnika kako bi se njegova međunarodna legitimnost ojačala, i ako da, na koji način?

8. Je li se Savezna vlada bavila pitanjem jesu li politički procesi u Bosni i Hercegovini – posebno protiv predstavnika Republike Srpske – politički motivirani, i ako jest, kakva su saznanja dostupna i koje mjere Savezna vlada poduzima, ukoliko ih ima, da osigura pravične i transparentne procese?

9. Je li Savezna vlada formirala stav o tome mogu li odluke Visokog predstavnika dovesti do daljnje političke destabilizacije regije, i ako jest, kakav je taj stav?

10. Je li Savezna vlada formirala stav o tome kako ocjenjuje djelovanje Visokog predstavnika u kontekstu suvereniteta i neovisnosti Bosne i Hercegovine, i ako jest, kakav je taj stav?

11. Je li Savezna vlada formirala stav o tome je li djelovanje Visokog predstavnika vrijedno podrške, čak i ako ga lokalni akteri i međunarodni partneri smatraju pravno upitnim, i ako jest, kakav je taj stav?

12. Je li Savezna vlada formirala stav o različitim međunarodnim pozicijama u svezi s imenovanjem i djelovanjem Visokog predstavnika, i kakav je taj stav?

13. Je li Savezna vlada vodi razgovore s međunarodnim partnerima kako bi razvila zajednički stav o ulozi Visokog predstavnika, i ako da, s kojim partnerima i o kojim temama?

14. Je li Savezna vlada formirala stav o tome kakve posljedice odluke Visokog predstavnika imaju po ekonomsku stabilnost Bosne i Hercegovine, i ako jest, kakav je taj stav?

15. Vidi li Savezna vlada mogućnost ekonomske podrške od strane EU zbog smanjenja napetosti u regiji, i ako da, kakvu?

16. Planira li Savezna vlada korake kako bi pomogla Bosni i Hercegovini u provođenju reformi za integraciju u EU, i ako da, koje?

17. Smatra li Savezna vlada smatra da trenutna uloga Visokog predstavnika doprinosi ili ometa dugoročni mirovni proces i političku stabilnost zemlje, i ako da, na koji način?

18. Je li Savezna vlada formirala stav o tome kakav utjecaj odluke Visokog predstavnika imaju na zaštitu ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, i ako jest, kakav je taj stav?

Kako podsjeća N1 BiH, iako Vijeće sigurnosti UN-a nije službeno imenovalo visokog predstavnika Christiana Schmidta, to je prema procedurama i odredbama Okvirnog sporazuma za mir učinio Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC), a ta praksa je u skladu s rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a.