Arnaut: Za usvajanje zakona o državnoj imovini u Predsjedništvu BiH dovoljna su dva glasa
????? ? ???̌????? ??????? ?? „???????? ???̌????, ? ? ????????? ???????“ ????? ? ???????????. Upućivanje prijedloga zakona o državnoj imovini od strane članova Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića i Željka Komšića je prvi konkretan korak koji je poduzet u pravcu provođenja odluke Ustavnog suda BiH donesene prije više od jedanaest godina, smatra pravni eksperti i bivši zastupnik u državnom parlamentu, a danas ambasador BiH u Njemačkoj, Damir Arnaut.
Kako ističe u objavi na društvenim mrežama, svako odbijanje rješenja ovog pitanja u institucijama Bosne i Hercegovine predstavlja čin neizvršavanja odluke Ustavnog suda BiH, a svako ko insistira da državna imovina „pripada entitetima“ ili da se radi o „entitetskoj nadležnosti“ bez sumnje „na drugi način ne poštuje konačnu i obavezujuću odluku Ustavnog suda BiH.
- Naime, navedena odluka Ustavnog suda BiH eksplicitno drži da je regulisanje pravne materije koja se odnosi na državnu imovinu „u skladu s članom I/1, članom III/3.b) i članom IV/4.e) Ustava Bosne i Hercegovine, nadležnost Bosne i Hercegovine“, da Ustav BiH daje „ovlaštenja državi BiH odnosno Parlamentarnoj skupštini da regulira pitanje državne imovine,“ da „ovdje se radi o isključivoj nadležnosti BiH,“ te da „?????, ??????? ???????? ???̌????, ? ? ????????? ???????, ?? ??? ??? ??????? ?????̌? ?̌?? ?? ????? ?????́?.“ Sve to je dodatno potvrđeno naknadnim odlukama Ustavnog suda na temu državne imovine i javnih dobara, navodi Arnaut.
Rijetke su, kaže, sudske odluke koje su u ovoj mjeri eksplicitne i detaljno obrazložene i koje su istovremeno donesene u tolikom broju predmeta. Odbijanje njihovog provođenja i njihovo istovremeno nepoštivanje ponavljanjem tvrdnji koje su pred Ustavnim sudom predočene, a od strane istog listom odbačene, je tretirano krivičnim zakonom BiH.
-To je pogotovo slučaj kada dolazi u formi ataka na inicijativu dva člana Predsjedništva BiH koja i formom i sadržajem ispunjava eksplicitnu naredbu Ustavnog suda BiH. Ustav BiH je jasan i po ovom pitanju – predlaganje zakona ne spada u kategoriju nadležnosti Predsjedništva BiH za koje je neophodan konsenzus. Kao i kod predlaganja Zakona o budžetu, imenovanja predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i sličnih nadležnosti, dva člana Predsjedništva BiH mogu Parlamentarnoj skupštini BiH uputiti prijedlog ovog zakona bez saglasnosti trećeg, pojašnjava Arnaut.
Odnos aktera u državnom parlamentu prema ovom prijedlogu će, međutim, jasno pokazati ko se od poslanika i delegata angažuje na iznalaženju rješenja ovog pitanja, a ko odbija izvršiti odluku Ustavnog suda BiH.
-Iz parlamentarne i javne debate će, šta više, biti vidljivo ko tu odluku „na drugi način ne poštuje. Prvi test će biti na Ustavnopravnoj komisiji jednog i drugog doma, zaključuje Arnaut.