Suad Arnautović, član Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH, smatra da su specifične izborne tehnologije 'položile ispit' na ovogodišnjim Općim izborima u BiH, ali i da bi budući donositelji odluka u Parlamentarnoj skupštini BiH trebali razmisliti o dogradnji tog sustava, na primjer uvođenjem kamera na biračko mjesto te nekih drugih neophodnih inovacija. Ograđujući se da je posrijedi njegovo osobno mišljenje, a ne službeni stav SIP-a BiH,

Arnautović je u razgovoru za Fenu iznio nekoliko prijedloga kojima bi se, kako je ocijenio, unaprijedilo izborni proces u BiH. 

- Po mom sudu, treba razmisliti o uvođenju obveznog glasovanja u BiH i o tome da svaki birač ima svoju ID karticu, kao birač, naveo je sugovornik Fene koji je mišljenja da sastav biračkih odbora treba da biti isključivo iz reda državnih službenika i namještenika, odnosno uposlenika u javnim ustanovama, naknade kojima bi se isplaćivalo iz proračuna svih razina vlasti - od odgojiteljica u vrtićima, vatrogasaca, do državnih službenika u tijelima uprave, agencijama itd. 

- Po mome mišljenju, donositelji odluka trebaju obaviti sadržajnu raspravu i ocijeniti koliko bi bilo svrsishodno, a ja mislim da bi, spojiti i u jednoj izbornoj godini održati lokalne i opće izbori: da lokalni budu u održani u travnju izborne godine, a opći, kao i do sada, u prvoj nedjelji listopada, kazao je Arnautović, prema čijim bi riječima jedna od najpotrebnijih reformi trebala biti mogućnost davanja biračkog prava, i aktivnog i pasivnog, i osobama od 16 godina, kako je to slučaj u, recimo, Njemačkoj ili Austriji. 

Kako je dodao, treba razmisliti i o tome da članove općinskog i gradskog izbornog povjerenstva imenuje SIP BiH te da se njihove naknade isplaćuje iz proračuna SIP-a. Sugovornik Fene stava je i da bi, možda, trebalo razmisliti o dvije stvari s ciljem okrupnjivanja političkog spektra u BiH, a to je promjena formule Sainte-Laguë u formulu Victora d'Hondta, formulu za preračunavanje glasova u mandate, te stvaranje trostupanjske razine izbornog praga.

Moguća promjena formule i pozorno krojenje izbornih jedinica

- Na primjer, za jednu ovjerenu stranku izborni prag podići na četiri ili pet posto; za koaliciju dvije stranke šest posto, a za koaliciju tri ili više stranaka sedam posto, i time pridonijeti jednom poštenijem izbornom sustavu, koji će prepoznati razliku između onoga kada neovisni kandidat nastupa sam i kada je nasuprot njega koalicija od pet, 10 ili 12 političkih stranaka. Nije fer da jedan i drugi politički subjekt (neovisni kandidat i koalicija od 12 političkih stranaka) ima isti izborni prag, obrazlaže Arnautović, prema čijim se riječima osobitu pozornost treba posvetiti i krojenju izbornih jedinica u cilju njihova uprošćavanja, okrupnjivanja i, poglavito, izbjegavanja određenih političkih manipulacija u postupku krojenja granica izbornih jedinica, kao što su pojave gerrymandering i malapportionmenta. 

To rezultira u nesrazmjeru između procentnog udjela birača nekog područja i procentnog udjela tog područja u broju mandata u zastupničkom tijelu. Te pojave se može definirati kao nepravedno i nepošteno iscrtavanje granica izbornih jedinica kojim se narušava demokratsko načelo o jednakoj važnosti glasa svakog birača, a time i načelo jednakosti biračkog prava općenito. Podsjetivši da je jednako pravo glasa jedno od pet načela slobodnih i poštenih izbora i da se, ako ono nije ostvareno, ne može reći da su izbori, u cjelini gledano, fer i pošteni, on je kao najdrastičniji primjer naveo izborne jedinice 1b, 2b i 3b u RS-u, koje daju devet izravnih mandata u Zastupnički dom Parlamenta BiH. 

- U svakoj od tih višečlanih izbornih jedinica, izborna magnituda je jednaka, tj. svaka bira jednak broj mandata, točnije po tri zastupnika, iako je između njih ogromna razlika u broju upisanih birača, pojasnio je.

Središnji birački popis ne odgovara stvarnom tanju na terenu

U dijelu razgovora o Središnjem biračkom spisku, Arnautović je ukazao i da je jedan od najvažnijih tehničkih i stručnih zahtjeva realno sagledavanje popisa birača u BiH jer sadašnji Središnji birački spisak ne odgovara stvarnom tanju na terenu. 

On je prenapuhan, osobito s onim osobama koje imaju CIPS osobnu ispravu, a ne žive u BiH, kaže Arnautović koji u ovom pogledu vidi dva odvojena koraka: ili uvođenje obveznog glasovanja ili vraćanje, barem za jedan ciklus, na aktivnu registraciju birača s obveznim izdavanjem ID biračke karte svakom registriranom biraču.