Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović uputio je jučer pismo predsjednicima političkih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.
U pismu Izetbegović ističe da BiH ima veliku priliku, ali i obavezu, da uz pomoć prijatelja iz Europske unije (EU) i Sjedinjenih Američkih Država konačno riješi pitanje implementacije presuda Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH koje se odnose na uklanjanje diskriminatornih odredbi iz ustavnog okvira i izbornog zakonodavstva.

Izetbegović kaže da SDA i HDZ nemaju dogovor

- Ispunjavanje tih obaveza ujedno je i prilika za unapređenje transparentnosti i integriteta izbornog procesa, u skladu sa preporukama OSCE-a, ODIHR-a i Venecijanske komisije – dodaje Izetbegović.
Podsjetio je da razgovori i pregovori koji se odnose na izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH traju duže od 15 godina, te da se u nekoliko navrata bilo blizu rješenja, ali da ono nikada nije postignuto.
Pitanja kao što su izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH, ocijenio je predsjednik SDA, zahtijevaju učešće predstavnika svih parlamentarnih stranaka, civilnog društva, akademske zajednice i pravnih stručnjaka.
- Stoga sam od samog početka razgovora između SDA i HDZ-a BiH smatrao da je takav format pogrešan i nedostatan za pronalazak održivog rješenja. Mogućnost razgovora u takvom formatu nisam apriori odbacio iz poštovanja prema prijateljima iz međunarodne zajednice, a moja procjena da razgovori u tom formatu neće uroditi plodom se ispostavila točnom – napisao je Izetbegović.
Upozorio je na potrebu izbjegavanja bespotrebne javne prepirke i prikupljanja političkih poena na pitanjima koja su od životne važnosti za sve građane BiH i koja mogu odrediti sudbinu države.
- Ova godina mora biti godina posvećena rješavanju takvih problema, uz izbjegavanje sebičnog politikanstva, što svi mi, predstavnici stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini BiH, dugujemo građanima koji su nas birali – istaknuo je Izetbegović.
Izetbegović kaže da da SDA i HDZBiH nisu postigli nikakav zajednički prijedlog izmjena Ustava i Izbornog zakona BiH, iako je dan ranije rekao da su blizu rješenja, te da postoje dva, u velikoj mjeri suprostavljena prijedloga.
- SDA je javnosti obznanila svoj prijedlog, kojim se presude Europskog suda za ljudska prava provode na temelju principa i rješenja sadržanih u takozvanom Aprilskom paketu ustavnih promjena, a presude Ustavnog suda BiH uklanjanjem postojeće asimetrije u funkcioniranju Vijeća naroda RS-a i Doma naroda FBiH, odnosno striktnog svođenja ovlasti Doma naroda FBiH na zaštitu vitalnih nacionalnih interesa. Tvrdnje pojedinih predstavnika stranaka da prijedlog SDA „vodi u podjelu zemlje“ ne samo da su pogrešne, već ukazuju na zabrinjavajuću činjenicu da neki od aktera aktuelnih razgovora nisu ni pročitali prijedlog SDA – napisao je Izetbegović.
U tom kontekstu je Izetbegović naglasio da je uz pismo dostavljen i prijedlog SDA koji se odnosi na izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH.
S obzirom da se od Parlamentarne skupštine BiH očekuje da u ovoj godini usvoji rješenja kojim bi se provele presude svih relevantnih sudova i uklonila postojeća diskriminacija iz Ustava i Izbornog zakona BiH, što je jedna od ključnih obaveza na europskom putu Bosne i Hercegovine, Izetbegović je ocijenio da je neophodno iskoristiti spremnost prijatelja iz međunarodne zajednice, naročito onih iz EU-a i SAD-a, te se istinski fokusirati na rješavanje ovog problema.

Što predlaže SDA?

U samom prijedlogu izmjena Izbornog zakona SDA kod izbora za člana Predsjedništva BiH predlaže uklananje nacionalne odrednice iz Ustava BiH po kojima se u Predsjedništvo biraju Bošnjak, Hrvat i Srbin i zamijeniti ih formulacijom da se biraju dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH i jedan iz Republike Srpske. Kod način izbora postoje dvije varijante, indirektan izbor u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine ili direktan izbor. Navodi se da rješenje mora biti istovjetno u oba entiteta.

Kod promjena u segmentu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH oni kažu kako provođenje presuda Europskog suda za ljudska prava Sejdić- Finci, Zornić, Šlaku treba omogućiti pripadnicima sva tri naroda, bez obzira u kojem entitetu imaju prebivalište i pripadnicima Ostalih izbor u Dom naroda.
Nadležnost Doma bi bila zaštita vitalnog nacionalnog interesa u skladu sa katalogom pitanja vitalnog nacionalnog interesa koja trebaju biti taksativno navedena u Ustavu BiH, a ova parlamentarna institucija ne bi bila drugi zakonodavni dom.
SDA predlaže i varijanta s povećanjem broj članova klubova konstitutivnih, naroda na po šest i uvođenje novog kluba Ostalih koji će imati tri člana.
Oni preciziraju i način izbora: u Parlamentu FBiH i Narodnoj skupštini RS-2/3 iz F BiH i 1/3 iz RS. Iz FBiH (5 Bošnjaka, 5 Hrvata, 2 Srbina, 2 iz reda Ostalih); iz RS (4 Srbina, 1 Bošnjak, 1 Hrvat, 1 iz reda Ostalih).
Druga varijanta predlaže da ukoliko bi se nadležnost Doma reducirala samo na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa nije potrebno uvoditi klub Ostalih, nego eventualno uključiti po jednog predstavnika Ostalih u svaki klub konstitutivnih naroda.
Kod Doma naroda Federalnog parlamenta potrebno je Provođenje Odluka Ustavnog suda BiH u predmetima U 14/12 - zahtjev Komšić i U 23/14 - zahtjev Ljubić, a SDA predviđa da naležnost Doma bude samo zaštita vitalnog nacionalnog interesa u skladu sa katalogom pitanja vitalnog nacionalnog interesa koja su navedena u Ustavu FBiH. Uvođenje simetričnih rješenja - Dom naroda FBiH ima bi iste nadležnsoti kao Vijeće naroda RS. Dom naroda ne bi bio drugi zakonodavni dom, po ovom prijedlogu.
Predviđen je način izbora delegata u skladu sa Ustavom Federacije BiH i članom 10.12, stav 1) Izbornog zakona BiH, a kod izbora predsjednika i potpredsjednika FBiH treba implementirati Odluku u predmetu U 14/12 na način da se i klubu Ostalih omogući kandidiranje iz reda Ostalih.

Dodik kočnica za dogovor

S obzirom na javno objavljeni prijedlog iz SDA već na prvi pogled je potpuno jasno da po sadašnjim stavovima glavnih političkih aktera ovakav prijedlog nema šansu i to iz razloga što u Republici Srpskoj nisu spremni promijeniti način izbora člana Predsjedništva BiH iz direktnog iz indirektno, dok iz Federacije BiH većina aktera nije spremna primijeniti asimetrični model po kojem bi se u ovom entitetu indirektno birali članovi Predsjedništva BiH. Kada bi SDA i HDZ mogle same bez utjecaja Dodikovog SNSD-a i ostalih stranaka iz RS-a mogle usuglasiti promjene Izbornog zakona vjerovatno bi se dogovor lakše postigao jer je HDZ-u prihvatljiv i jedan i drugi model. Međutim, ukoliko ostanu na snazi isključivi stavovi iz Republike Srpske, a pogotovo kada je u pitanju SNSD kao dio vladajuće većine već sada se može reći da će upravo ta činjenica prouzročiti blokadu još jednog pokušaja promjene Izbornog zakona.