Bljesak gama-zraka (GRB), koji su astronomi zabilježili 2. srpnja 2025., najduži je ikad promatran, a trajao je otprilike jedan dan. Za usporedbu, ovakvi bljeskovi obično traju od nekoliko milisekundi do najviše par minuta, piše Science Alert. No, to nije sve. Dogodilo se nešto što astronomi dosad nikad nisu vidjeli - čini se da se bljesak ponovio. Ta se pojava ne može jednostavno objasniti postojećim modelima koji opisuju uzroke takvih događaja.

"Ovaj događaj se razlikuje od bilo kojeg drugog viđenog u 50 godina promatranja GRB-ova", ističe astrofizičar Antonio Martin-Carrillo sa Sveučilišta u Dublinu. "GRB-ovi su katastrofalni događaji pa se očekuje da se dogode samo jednom jer izvor koji ih je proizveo ne preživljava dramatičnu eksploziju. Ovaj nas je događaj zbunio ne samo zato što je pokazao ponovljenu snažnu aktivnost, već i zato što se činilo da je periodičan, što nikada prije nije viđeno."

Što su bljeskovi gama-zraka?
Bljeskovi gama-zraka (GRB) najnasilnije su eksplozije u svemiru, snažne erupcije koje sjaje najenergičnijim oblikom zračenja. Svaki takav bljesak u samo nekoliko sekundi oslobodi više energije nego što će Sunce proizvesti tijekom cijelog svog životnog vijeka.

Smatra se da iza njih stoje dva glavna mehanizma. Prvi je supernova s kolapsom jezgre masivne zvijezde, pri čemu se zvjezdana jezgra urušava pod vlastitom gravitacijom i formira crnu rupu, što proizvodi dugotrajne bljeskove koji traju dulje od dvije sekunde. Drugi mehanizam uključuje sudar i spajanje dviju neutronskih zvijezda, što rezultira bljeskovima kraćim od dvije sekunde.

Neobično otkriće
Neobična priroda novog otkrića, označenog kao GRB 250702B, bila je odmah očita. Otkriven je putem upozorenja NASA-inog svemirskog teleskopa Fermi - i to ne jednom, već tri puta tijekom nekoliko sati, pri čemu se činilo da objekt pulsira u višestrukim ponovljenim bljeskovima.

Istraživački tim, pod vodstvom Martina-Carrilla i astrofizičara Andrewa Levana sa Sveučilišta Radboud u Nizozemskoj, odmah je počeo istraživati ovu kozmičku neobičnost. Provjera podataka s drugih teleskopa otkrila je da je svemirski opservatorij za X-zrake Einstein Probe zabilježio da je isti izvor emitirao X-zrake gotovo cijeli dan prije Fermijevih promatranja.

 
 
Bio je toliko sjajan da su astronomi isprva mislili da se izvor nalazi unutar Mliječne staze. Međutim, kada su usmjerili Vrlo veliki teleskop (VLT) i Svemirski teleskop Hubble prema lokaciji, otkrili su da je izvor udaljen milijardama svjetlosnih godina. Nije jasno koliko točno, no izvor događaja također je neobičan: galaksija čudnog oblika koja se čini podijeljenom na dvije regije, što bi moglo biti ključno za razumijevanje uzroka eksplozija.

Potraga za objašnjenjem
"Ako je masivna zvijezda - oko 40 puta masivnija od Sunca - umrla, kao u tipičnim GRB-ovima, onda je to morala biti posebna vrsta smrti gdje je neki materijal nastavio napajati "središnji motor". Alternativno, periodičnost bljeskova gama-zračenja mogla bi biti uzrokovana zvijezdom koju je crna rupa rastrgala, fenomen poznat kao događaj plimnog poremećaja (TDE)", objašnjava Martin-Carrillo.

"Međutim, za razliku od tipičnijih TDE-ova, objašnjenje svojstava ove eksplozije zahtijevalo bi neobičnu zvijezdu koju uništava još neobičnija crna rupa, vjerojatno dugo tražena 'crna rupa srednje mase'. Bilo koja opcija bila bi novost, što čini ovaj događaj izuzetno jedinstvenim."

Kako bi otkrili što je točno bio GRB 250702B, jedan od prvih koraka je izračunati udaljenost do galaksije koja ga je proizvela. Tek tada će astronomi moći izračunati njegovu točnu svjetlinu, što će im pomoći odrediti koliko je energije oslobodio i kako je mogao nastati.

"Još uvijek nismo sigurni što je ovo proizvelo niti hoćemo li ikada stvarno saznati", kaže Martin-Carrillo. "Ali ovim istraživanjem napravili smo ogroman korak naprijed prema razumijevanju ovog izuzetno neobičnog i uzbudljivog objekta."

Otkriće je opisano u časopisu The Astrophysical Journal Letters, piše index.