Gospoda je došla u Mostar da građanima priča o studiji na okoliš, a da prije toga nije održana javna rasprava o samoj trasi, odnosno o prostoru kojim je zamišljena da prođe. Dakle ključna stvar o kojoj građane nitko ništa nije pitao. Druga važna stvar, pričamo o studiji na okoliš, a već se provodi eksproprijacija. Drugim riječima – katastrofa ili užas, kaže Popovac-Roso.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma u skladu sa članovima 61. i 62. Zakona o zaštiti okoliša provelo je javnu raspravu za ocjenu Studije o procjeni uticaja na okoliš i plana upravljanja otpadom za buduću poddionicu Mostar jug – tunel Kvanj dugačku devet kilometara.

Rasprava je održana u ponedjeljak u Gradskoj vijećnici Mostar, a stanovništvu koje se pojavilo servirani su zakonska osnova u postupku izdavanja okolišne dozvole i studija o procjeni utjecaja na okoliš.

Nakon toga je uslijedila diskusija u kojoj je prednjačila aktivistkinja Maja Popovac – Roso (poznata arhitektica), koja je na sam redoslijed stvari u kompletnoj sagi o ovoj dionici imala brojne zamjerke. 

- Gospoda je došla u Mostar da građanima priča o studiji na okoliš, a da prije toga nije održana javna rasprava o samoj trasi, odnosno o prostoru kojim je zamišljena da prođe. Dakle ključna stvar o kojoj građane nitko ništa nije pitao. Druga važna stvar, pričamo o studiji na okoliš, a već se provodi eksproprijacija. Drugim riječima – katastrofa ili užas, kaže Popovac-Roso.

Bačeno 13 milijuna

Zasmetalo joj je i to što u Gradsku vijećnicu nisu pušteni svi zainteresirani građani iz južne zone grada. 

- Zanimljivo je kako su ljudi koji su željeli ući i uzeti sudjelovanje u raspravi, malo kasnije kontaktirani povodom eksproprijacije. Organizatori su nam govorili o peticiji koju je navodno potpisalo 200 ljudi, a ja ću na to kazati da je peticiju protiv trase u ovom dijelu grada potpisalo tri tisuće ljudi. Dosad je za sve utrošeno 13 milijuna maraka, a da se osnovne stvari nisu provele. Dakle, nismo imali javnu raspravu o samoj trasi, dodaje Popovac-Roso.

Navodi i kako su građani prvi put pokušani biti prevareni od strane nadležnih početkom 2017. kada je video draft trase prikazan u Domu kulture u Blagaju. Nakon toga spontano je nastala i neformalna grupa koja se bori za opstanak plodnih oranica i prirodnih blaga u blagajskom kraju.

- Otad se borimo prije svega za pravu javnu raspravu. U međuvremenu oni brojne stvari usvajaju “ad-hoc”, i što je pogubnije – mnogo toga mimo važećih zakona i propisa. Stvari se prebacuju s jedne razine vlasti na drugu, dok se istovremeno nastoji provesti eksproprijacija bez javne rasprave. Moram kazati da javna rasprava nije nešto što traje dva sata i završi. To je ipak dugotrajna priča koja bi trebala ponuditi diskusije i dobra rješenja o svim aspektima, navodi dalje.

Korona (ni)je opomena

Podsjeća dalje na ogroman agropotencijal ovoga kraja, te posebno na prirodne ljepote obala Bune i Bunice. 

- Idejni projekt bio je toliko poguban da je čak predviđao stubove u koritima rijeka, što je kasnije ipak promijenjeno. Podsjetit ću na buku, svjetlost, teške metale, otpadne vode o kojim obećavaju brinuti, iako dobro znamo kako sve to kod nas ide. Također, kulturno-povijesno naslijeđe Blagaja se mora sačuvati, ističe Popovac-Roso.

Po srijedi su, smatra ona, osobni interesi i sitna bogaćenja pojedinaca.

- Mi ćemo i dalje negodovati i boriti se na dozvoljene načine. O svemu redovito informiramo i ERDB. Mnogo je u sve nažalost, upletena i politika. Imamo napretek netransparentnih stvari, a čini se da im ni COVID 19 s kojim nažalost i danas vodimo bitku, nije bio opomena. U ovom vremenu mjesta poput Blagaja i atrakcije poput Bune i Bunice ekonomski su održale Hercegovinu. Da se razumijemo, nitko od nas nema apsolutno ništa protiv autoputa, ali naravno na nekih drugim lokacijama i u zakonskim okvirima. Ima sasvim sigurno mnogo i boljih i isplativijih opcija. Da smo više savjesni i da istinski volimo ovu zemlju o tim stvarima sigurno nikada ne bismo ni diskutirali, navela je na kraju Popovac-Roso.

J.S.