BARIŠA ČOLAK: Izbori mogući samo uz novi Izborni zakon
Činjenica je da bi izlazak na izbore po sadašnjem zakonu otvorio mogućnost izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, po četvrti put, glasovima Bošnjaka, a još je poraznije da Bošnjaci mogu izabrati dovoljan broj izaslanika u Klub Hrvata Doma naroda FBiH i tako u potpunosti kontrolirati izvršnu vlast u Federaciji - predsjednika i oba dopredsjednika entiteta i Vladu FBiH. Neizlazak na izbore, s druge strane, mogao bi u potpunosti paralizirati funkcioniranje vlasti na svim razinama, što ne bi trebala biti opcija ni jedne političke stranke. Odluka nije na pojedincu. Sve ono što će se događati narednih tjedana sigurno će bitno utjecati na konačnu odluku o tom, za Hrvate, ali i za BiH, iznimno važnom pitanju, istaknuo je u razgovoru za Dnevnik.ba Bariša Čolak, voditelj Odjela HNS-a BiH za ustavno-pravna pitanja i izaslanik u Klubu Hrvata Doma naroda Parlamenta BiH.
Opcije
Odgovarajući na pitanje navedenog portala što u slučaju da Izborni zakon BiH ne bude izmijenjen, izbori bi se u BiH, navodi Čolak, mogli održati ali isključivo po izmijenjenom i s Ustavom usklađenim Izbornim zakonom.
-Svaka druga opcija je ulazak u još veću političku i svaku drugu krizu, s nesagledivim posljedicama. Ne znam čija je ideja odgoda izbora, ali ne vidim zakonske mogućnosti za takvo što. Jednako tako ne vidim opravdanje za odgađanje izbora kad bi i postojala zakonska mogućnost jer, ako postoji politička volja kod bošnjačke strane za dogovor, još uvijek ima vremena da se dogovor provede kroz zakonsku proceduru u Parlamentarnoj skupštini BiH, ističe Čolak prema čijim je riječima temeljni problem ove države u činjenici da ju, ne samo svi akteri na političkoj sceni, već ni barem dvije od tri dominantne političke strane, nisu kao jedno dugotrajno rješenje istinski prihvatile ili ju nisu prihvatile kao okvir čiji je unutarnji ustroj i strukturu moguće uz konsenzus legitimno izabranih predstavnika sva tri konstitutivna naroda prilagođavati u smislu njene funkcionalnosti uz istodobno poštivanje, kako kolektivnih prava svakog od tri konstitutivna naroda, tako i pojedinačnih prava svakog građanina. Svjesno ili ne, ovu državu nemogućom pokušavaju učiniti upravo oni koji se predstavljaju najvećim domoljubima, tzv. samoproglašene probosanske snage.
-Na djelu je, zapravo, pokušaj s bošnjačke strane stvaranje kvazi-građanske države s dominacijom većinskog bošnjačkog naroda, ali i separatistički pokušaj srpske strane na način da nijedna od te dvije opcije nije zalog za uspostavu sigurne, prosperitetne i europske BiH, kaže sugovornik Dnevnik.ba.
Nije problem građanskog načela koliko onog što on podrazumijeva
Hrvatski politički predstavnici, napominje Čolak, neće i ne mogu pristati na marginalizaciju pozicije Hrvata u FBiH, čime bi ona bio entitet pod potpunom kontrolom bošnjačkog naroda, a pod krinkom „ukidanja blokada i stvaranja funkcionalne FBiH“. Hrvati bi, upozorio je on, bili svedeni praktično na razinu ili ispod prava koje uživaju nacionalne manjine u demokratskim uređenim državama. Problem nije toliko u samom terminu 'građanskog načela', pojašnjava Čolak, koliko u tomu što on podrazumijeva.
-Poželjno je, ne samo priželjkivati, već se i zalagati da izgradimo građansko društvo, ali društvo u kojem će, uz prava pojedinca, biti osigurana i kolektivna prava, kao što je to i u drugim složenim državama sastavljenim od različitih identiteta. Bošnjačka politika svo vrijeme promovira građansko načelo po obrascu 'jedan čovjek - jedan glas' po uzoru na službenu politiku Beograda koja je razbila bivšu državu, namjerno zanemarujući preambulu Ustava BiH u kojoj su tri konstitutivna naroda označena kao posebni kolektiviteti i priznata im jednaka prava u postupku odlučivanja, ukazuje Čolak, prema čijim se riječima u BiH više od 97% pozicija na svim razinama popunjava po čisto građanskom načelu, što nitko ne dovodi u pitanje, ali problem je očito predstavnicima bošnjačke politike što se manje od 3% pozicija popunjava putem legitimnih političkih predstavnika svakog od tri konstitutivna naroda, iako i u tom izboru nisu isključeni pripadnici nekonstitutivnih naroda.
-Zanemariti činjenicu da u ovoj zemlji žive tri ustavno jednakopravna naroda i da brojnost jednoga naroda nije mjera njegove jednakopravnosti, ozbiljan je nedostatak političke odgovornosti, ne samo za sudbinu države, drugih naroda i građana, već i vlastitog naroda, Čolakov je stav.
On za Dnevnik.ba dodaje i da želi vjerovati da će bitni akteri na bošnjačkoj političkoj sceni shvatiti ozbiljnost političkog stanja u zemlji, dodatno usložene nefunkcioniranjem vlasti te novih izazova na globalnoj političkoj i sigurnosnoj sceni i dati svoj doprinos stabilizaciji političkih prilika i ukupnog stanja u BiH, a što bi podrazumijevalo odustajanje bošnjačke strane od biranja hrvatskih predstavnika u domove naroda i Predsjedništvo BiH i konačnu provedbu u djelo nekoliko puta potpisanih sporazuma da jedan narod neće drugom narodu birati političke predstavnike.