Dok se u zemljama Europe radni tjedan skraćuje, u Bosni i Hercegovini ga se produžava, pokazuje najnovije istraživanje. Naime, radnici u BiH rade više no gotovo svi u Evropi, ali tamo gdje su poslodavci pokušali četverodnevni model, rezultati su iznenadili i njih same.

U Europi je prosjek 36 radnih sati tjedno, dok on u BiH iznosi BiH 41 sat, što čini mjesec i pol dodatnog rada, ali bez ijedne plaće više. 

Od građana BiH, u cijeloj Europi više rade samo građani Turske i Srbije, dok se zemlje Unija okreće u suprotnom smjeru. U većini europskih zemalja, radni tjedan se skraćuje, a pojedine države uvode i četverodnevni radni model. Tako je Nizozemska već na prosjeku sa svega 32 radna sata tjedno, dok Danska, Njemačka i Austrija odavno testiraju fleksibilnije rasporede, koji pokazuju bolje zdravlje radnika. Skraćivanje radnog vremena više nije eksperiment.

- Kada gledamo analize i predikcije vezane za budućnost rada, veliki broj izvješća pokazuje da su kompanije toga svjesne te su se na globalnoj razini počele pripremati pružajući različite fleksibilne modele rada, fokusirajući se na well-being. To su različite vrste mjera: od skraćivanja radnog vremena, do kliznog radnog vremena, ali i integracije nekih drugih modela koji pružaju podršku ljudima koji imaju obitelj, riječi su Mersihe Mehić, stručnjakinje za tržište rada.

Iznimno mali broj kompanija u BiH je donio takve odluke a one koje jesu, ne žale. Jedna od sarajevskih IT kompanija, koja četverodnevni radni u sedmicu prakticira već tri godine, bilježi sjajnu produktivnost bez ijednog otkaza. - Nismo imali odlazaka iz dijelova kompanije koji su bili zahvaćeni tom promjenom. Ono što je također dobro jest što potencijalni kandidati iskazuju interes za rad u kompaniji i taj jedan dodatni neradni dan je veliki dio njihovog interesa, navodi Dževdet Dautbegović, direktor IT kompanije. Slobodan petak, uz neradni vikend, za radnike na je snazi već tri godine i u livanjskoj firmi koja se bavi distribucijom lijekova. Radi se o regiji koju već desetljećima muče odljev stanovništva i nedostatak radnika. - Što se same tiče produktivnosti, definitivno nismo ništa osjetili - samo smo dobili na atmosferi. Bez čovjeka ne mogu nijedna firma ni stroj, raditi. Tako da nam svima u fokusu mora biti čovjek. Mislim da ne smijemo dopuštati da nam dobri ljudi odlaze van granica BiH, već mi svi, kao gospodarstvenici, moramo napraviti najbolje moguće uvjete, ističe Mario Pavlinović, direktor kompanije iz Livna uz poruku da se, ako se želi zadržati ljude, čovjeka mora staviti na prvo mjesto.