BDP u drugom kvartalu 'skočio' za 11,6 posto
Piše: Dragan Bradvica
Globalna zdravstvena kriza prouzrokovana pandemijom bolesti COVID-19 utjecala je na ekonomiju većine zemalja, pa tako i na Bosnu i Hercegovinu.
Podaci pokazuju da je pandemija utjecala i na kretanje Bruto domaćeg proizvoda prema rashodnom pristupu. BDP u drugom tromjesečju 2021. u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine zabilježio realan rast od 11,6 posto, što ukazuje na oporavak ekonomije, navode iz Agencije za statistiku BiH.
Sezonski podešena serija podataka u odnosu na prethodno razdoblje pokazuje pozitivnu stopu promjene BDP u drugom tromjesečju 2021. od 1,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.
- Promatrano prema kategorijama BDP-a prema rashodnom pristupu, u drugom tromjesečju 2021. u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, realni rast zabilježen je kod svih kategorija: potrošnja domaćinstava 13,2 posto, potrošnja države 1,9 posto, bruto investicije 14,9 posto, izvoz roba i usluga 51,3 posto i uvoz roba i usluga 38,3 posto, stoji u priopćenju.
Proizvodni pristup
Agencija za statistiku BiH objavila je i podatke od BDP-u mjerenom po proizvodnom pristupu, pa stoji kako je realni rast BDP u drugom kvartalu 2021., u odnosu na isti kvartal prethodne godine, iznosio je 11,6 posto, a desezonirana serija podataka pokazuje rast BDP u drugom kvartalu 2021. od 1,9 posto u odnosu na prethodni kvartal.
Promatrano po područjima klasifikacije djelatnosti u drugom kvartalu 2021., u odnosu na isti kvartal prethodne godine, značajan realni rast bruto dodane vrijednosti zabilježen je u djelatnostima: trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala 27 posto, prijevoz i skladištenje 7,2 posto i prerađivačka industrija 14,5 posto.
Pad u 2020. iznosio 3,2 posto
Ovome dodajmo kako je BDP BiH, prema rashodnom pristupu, procijenjen za 2020. u iznosu 35 milijardi i 435 milijunamaraka, što predstavlja nominalni pad od 2,99 posto, odnosno promatrano u realnim vrijednostima predstavlja pad od 3,2 posto u odnosu na 2019., kada je iznosio 36 milijardi i 527 milijuna maraka.
To ukazuje na rast cijena od 0,22 posto, objavila je Agencija za statistiku BiH. Izdaci za krajnju potrošnju kućanstava (70 posto BDP-a) 2020. iznosili su u 24 milijarde i 918,6 milijuna maraka, što predstavlja nominalni pad od 2,79 posto. Promatrano u cijenama prethodne godine, nakon eliminiranja utjecaja rasta cijena, ukupna potrošnja je pala za 2,65 posto u usporedbi sa prethodnom godinom.
Potrošnja domaćinstava, raščlanjena prema namjeni, u nominalnim vrijednostima, zabilježila je nominalni rast u grupama - hrana i bezalkoholna pića 1,94 posto, alkoholna pića i duhan 1,7 posto, stanovanje 0,7 posto, zdravstvo 4,22 posto i obrazovanje 1,37 posto. Značajan pad zabilježile su kategorije - odjeća i obuća 14,5 posto, namještaj i održavanje stana 8,74 posto, transport 35,39 posto, komunikacije 2,03 posto, rekreacija i kultura 16,27 posto, restorani i hoteli 27,71, te ostala dobra i usluge 6,11 posto. Neto kupovine u inozemstvu su zabilježile nominalni pad od 72,65 posto.
Zbog pada cijena, realan rast su ostvarile grupe - hrana i bezalkoholna pića, zdravstvo i obrazovanje, dok su sve ostale grupe zabilježile realan pad. Promatrano u realnim vrijednostima, najveći pad je zabilježen u grupi restorani i hoteli 27,63 posto i transport 30,89 posto. Izdaci za krajnju potrošnju vlade (20 posto BDP-a) dostigli su iznos od sedam milijardi i 128 milijuna maraka u 2020. što predstavlja porast od 3,9 posto promatrano u nominalnim vrijednostima i 1,3 posto promatrano u cijenama prethodne godine.
Bruto investicije u stalna sredstva (21,9 posto BDP-a) su u 2020. dostigle razinu od sedam milijardi i 779 milijuna maraka, što predstavlja nominalni pad od 4,31 posto, dok su u cijenama prethodne godine ostvarile pad od 2,98 posto. Izvoz roba i usluga u 2020. u odnosu na 2019. bilježi nominalni i realni pad od 17,46 posto, odnosno 16,15 posto. Uvoz roba i usluga u 2020. u odnosu na 2019. zabilježio je nominalni pad od 14,83 posto i 13,64 posto, promatrano u realnim vrijednostima.