Piše: Dragan Bradvica

Ekonomska kriza koja je zahvatila cijeli svijet zbog pandemije koronavirusa itekako je uzdrmala i ekonomije zapadnog Balkana te je još uvijek neizvjesno koliko će biti pad i koliko će trajat oporavak.

Logično je kako će manji udar pretrpjeti ekonomije koje su stajale na čvrstim nogama proteklih godina, što svakako nije bh. ekonomije. Ipak, ne treba s uma smesti činjenicu da smo proteklih nekoliko godina imali kakav-takav rast pa je bruto domaći proizvod u Federaciji realno porastao za 2,6 posto, a u Republici Srpskoj za 2,5 posto u 2019. godini.

Ono što pak ekonomisti upozoravaju godinama jeste da nam za oporavak treba rast od minimalno šest posto godišnje kako bi punom parom zakoračili u oporavak i bolju budućnost. S obzirom na pandemiju i niz drugih turbulencija u svijetu veliko je pitanje kuda će se kretati svjetska ekonomija pa samim time i male ekonomije kakva je naša.

Rast u Federaciji

Gledano po entitetima, bruto domaći proizvod u tekućim cijenama (prvi rezultati) u Federaciji za 2019. iznosi 23,13 milijardi maraka i nominalno je veći za 5,2 posto u odnosu na 2018. BDP po stanovniku lani je dostigao iznos od 10.562 maraka, u odnosu na 10.010 maraka godinu ranije.

Promatrano po područjima klasifikacije djelatnosti značajan realni rast bruto dodane vrijednosti u 2019. u odnosu na 2018. zabilježen je u područjima djelatnosti: administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 9,8 posto, trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala 8,6 posto, financijske/financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 7,4 posto, informacije i komunikacije 7,3 posto, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane (hotelijerstvo i ugostiteljstvo) 5,4 posto, građevinarstvo 4,9 posto, stručne, naučne/znanstvene i tehničke djelatnosti 3,7 posto.

Realni pad bruto dodane vrijednosti zabilježen je u sljedećim područjima djelatnosti: proizvodnja i snabdijevanje/opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 7,1 posto, poljoprivreda, šumarstvo i ribolov 4,7 posto, vađenje ruda i kamena 3,1 posto.

Manji rast u RS-u

S druge pak strane, bruto domaći proizvod RS-a iznosi ukupno 11,23 milijarde maraka. BDP po stanovniku iznosi 9.832 maraka, u eurima 5.027 eura, u dolarima 5.627 dolara. U djelatnosti umjetnosti, zabave i rekreacije rast bruto dodane vrijednosti bio je 19,8 posto, u administrativnim, pomoćnim i uslužnim djelatnostima 18,1 posto, stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima 16,1 posto, itd.

Nefinancijski sektor u RS-u doprinio je bruto dodanoj vrijednosti sa 57,3 posto, domaćinstva 21,2 posto, sektor opće države 19,1 posto, financijski sektor 4,1 posto, a sektor neprofitnih institucionalnih jedinica koje služe domaćinstvima 0,7 posto.