U organizaciji Westminster zaklade za demokraciju (WFD), u Mostaru je upriličeno predstavljanje nalaza istraživanja demografskih obrazaca u BiH i njihovih posljedica na društveno okruženje i razvojne potencijale na svim razinama. Istraživanje koje je proveo stručnjak za pitanja političke demografije Miodrag Pantović pokazuje da se veći dio BiH može smatrati depopulirajućim područjem, a znatna područja i rapidno depopulirajućim na osnovu vitalnog i indeksa starosti, te procjene migracija, upisanih prvašića i perspektive mladih.

- Ono što je ustanovljeno jest da su BiH i sve države ove regije u procesu visoke depopulacije jer imamo nizak natalitet, praćen visokim iseljavanjem, što predstavlja veliki problem za opće procese razvoja, planiranja i svega onog što se u jednoj državi treba raditi u smislu zadržavanja stanovništva, daljnjeg razvoja i ljudskog kapitala. Postoje različite procjene relevantnih institucija da bi BiH do 2060. godine mogla izgubiti između 50 i 70 posto stanovništva sa sadašnjim trendovima koji se odnose, i na iseljavanje, i na nizak natalitet, ukazao je Pantović koji je dodao da je, kada je riječ o BiH, iseljavanje faktor koji najviše doprinosi smanjenju broja učenika. S tim u svezi je kao najilustrativniji primjer naveo Unsko-sansku županiju (USŽ) u kojoj se, ako se gleda broj učenika koji se rodi u jednoj godini i koji za tu godinu trebaju upisati prvi razred, vidi da je minus negdje do jedne petine.

Drugim riječima, više od 20% djece koja se rode u toj jednoj godini ne upiše prvi razred kada bi trebala te se pretpostavlja da su cijele njihove obitelji napustile zemlju. Pantović je pojasnio i da populacijska politika i demografija nisu samo pitanje nataliteta, već često i pitanje zdravlja.

- U zemljama ove regije je daleko kraći životni vijek no u državama zapadne Europe. Mnogo više bi se doprinijelo populacijskoj politici kada bi se uložilo u zdravstvene preventive, educiralo ljude da se bolje živi. To bi smanjilo i smrtnost i, na neki način, ublažilo efekte o kojima govorimo, dodao je Pantović, prema čijem je mišljenju to faktor o kojem se jako malo priča.

Socio-ekonomske prilike kao uzrok 

Ministrica porodice, omladine i sporta RS-a Selma Čabrić kazala je da se u RS-u od 2004. godine radi na prepoznavanju problema pada fertiliteta i demografskih kretanja, koja su u BiH nepovoljna.

- Nakon niza uvedenih mjera koje se tiču i pronatalitetne politike, nismo pretjerano zadovoljni ishodom stoga što statistika kaže da ljudi žele imati djecu, ali neke druge okolnosti utječu na to da se ne odluče osnovati obitelj. Uzrok su socio-ekonomske prilike i činjenica da ženama radno mjesto nije sigurno po povratku s porodiljnog dopusta. Prihodi, naprosto, nisu dostatni za život dostojan čovjeka u 21. stoljeću, kazala je ministrica Čabrić i dodala da je RS trenutno u fazi nacrta izrade nove strategije demografske obnove.

- Koristili smo se istraživanjima tako da je i ova konferencija dio te strategije. Uzet ću u obzir sve što smo ovdje čuli, a čuli smo primjere dobre prakse u smislu kako lokalne zajednice na osnovu onog čime raspolažu uspijevaju izaći na kraj s time, koje moduse su pronašle zadržati mlade ljude na ovim prostorima, dodala je resorna ministrica RS-a te poručila da se mora naći način, ne samo mlade, zadržati ovdje jer je već puno stanovnika 'izgubljeno'.

Veza između govora mržnje i depopulacije

Program menadžerica WFD-a u BiH Meliha Mulahalilović-Žiško kazala je da je navedeno istraživanje pokazalo da je depopulacija prisutna značajnije u sredinama gdje se registrira govor mržnje.

- To je nešto što je zabrinjavajuće a kroz ovo istraživanje nalazimo vezu između sigurnosti, govora mržnje, izgreda i depopulacije. Ovo je, svakako, pitanje kojim ćemo se ubuduće morati ozbiljnije pozabaviti a demografija je svakako tema koja u ovom trenutku treba biti visoko pozicionirana kod svih donositelja odluka. Kao što i sami možete primijetiti, a i statistika to govori, pojedini dijelovi BiH se prazne. Na nama je što ćemo učiniti jer sad više nije situacija da ljudi BiH napuštaju iz ekonomskih razloga, mladi odlaze jer ovdje više ne vide perspektivu, gradovi se pune, a manje sredine ostaju prazne. Pozivamo sve donositelje odluka da demografiju i pitanja nataliteta stave visoko na svoje agende i da se posvete dugoročnim mjerama za dobrobit svih građana BiH, kazala je Mulahalilović-Žiško.

U istraživanju su identificirane sredine u kojima se ove procese, ako ih se već ne može promijeniti, može usporiti slijedom šest preporuka o tome kako se suočiti s ovim obrascima i trendovima. U sklopu konferencije, upriličene u okviru programa kojeg podržava Vlada Velike Britanije, održana su i dva panela s predstavnicima lokalnih, entitetskih i državnih razina vlasti i s predstavnicima nevladinog sektora.