Posljednji dan prošlog mjeseca bio je krajnji rok u okviru četvrtog izvještajnog razdoblja za zemlje Zapadnog Balkana da ispune reforme predviđene Planom rasta.

Partneri imaju rok do 15. srpnja podnijeti izvješća o provedenim reformskim koracima. Europska komisija će potom procijeniti njihovu realizaciju i odlučiti o odgovarajućim isplatama. Međutim, dužnosnici Europske komisije naglašavaju da se sredstva isplaćuju isključivo nakon procijene da su reforme iz reformskih agendi pojedinačnih zemalja zaista sprovedene.

-Instrument za reforme i rast zasnovan je na učinku i sredstva se isplaćuju tek kada se reforme u potpunosti sprovedu, rekao je za Radio Slobodna Europa (RSE) glasnogovornik Europske komisije Guillaume Mercier.

-Već vidimo značajan napredak: 78 posto reformi u prva tri kruga izvještavanja pokazuje ili potpun uspjeh ili barem određeni napredak, dok je samo 22 posto zaustavljeno, dodao je briselski glasnogovornik.

Financijska sredstva iz Plana rasta vremenski su ograničena. Ukoliko zemlje korisnice ne ispune uvjete, odnosno ne provedu reforme predviđene reformskim agendama, Europska komisija ima pravo zadržati sredstva namijenjena za te reformske korake.

-U skladu s Uredbom o Instrumentu za reforme i rast, kada uvjet za plaćanje nije ispunjen u indikativnom roku predviđenom Agendom reformi, Komisija može zadržati dio ili sva sredstva koja odgovaraju tom uvjetu, potvrdio je Mercier.

Ta sredstva, u skladu s pravilima Plana rasta, mogu biti preraspodijeljena zemljama koje ostvaruju bolje rezultate u sprovođenju reformi. Prema riječima Merciera, zemlje korisnice imaju godinu dana da ispune uvjete prije nego što sredstva budu preraspodijeljena.

Kraj grace perioda

Osim toga, 30. lipanj 2026. označio je istek takozvanog grace perioda koji je Europska komisija odobrila za reformske korake koji su prvobitno trebali biti završeni sredinom 2025. godine. Za reformske korake čiji su rokovi bili kraj 2024. i kraj 2025. godine, odgovarajući grace periodi ističu kasnije tokom 2026.

-Kao što je naglašeno u Uredbi, kada reformski koraci nisu ispunjeni ni nakon isteka grace perioda, odgovarajuća sredstva mogu biti preraspodijeljena ostalim korisnicima. Kada je riječ o koracima čiji je rok bio 30. lipanj 2026. godine, Komisija će sada sprovesti sveobuhvatnu i objektivnu procjenu svih korisnika, naveo je glasnogovornik Europske komisije.

On je u ime Europske komisije pozvao zemlje regije da intenziviraju napore kako bi reforme bile sprovedene na vrijeme prije narednih izvještajnih perioda.

-Reforme moraju ostati prioritet za korisnike kako bi u najvećoj mjeri iskoristili mogućnosti koje pruža Plan rasta, poručio je Mercier.

Koliko su do sada dobile zemlje Zapadnog Balkana

Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija smatraju se najnaprednijim državama u sprovođenju reformskih agendi. Prema zvaničnim podacima Europske komisije, Albanija je u prva tri ciklusa sprovela 33 reformska koraka i iz Plana rasta do sada dobila više od 212 milijuna eura.

Crna Gora sprovela je 32 reformska koraka, za šta joj je isplaćeno gotovo 90 milijuna eura. Sjeverna Makedonija dobila je više od 142 milijuna eura nakon što je ispunila 22 reformska koraka.

Srbija je tokom prva tri izvještajna perioda sprovela tri reformska koraka, na osnovu kojih je Europska komisija odobrila isplatu više od 167 milijuna eura.

Kosovo do sada nije sprovelo nijedan reformski korak, pa je primilo samo sredstva iz predfinanciranja – više od 61 milijun eura, što predstavlja sedam posto ukupnog iznosa namijenjenog toj zemlji.

Bosna i Hercegovina nalazi se u najtežoj poziciji. Ne samo da nije dobila nijedan euro iz Plana rasta, već je prošle godine izgubila 108 milijuna eura zbog kašnjenja u dostavljanju svoje Reformske agende.

Koliko je sredstava namijenjeno svakoj zemlji

Ukupan budžet Plana rasta Europske unije za Zapadni Balkan iznosi šest milijardi eura za period 2024-2027. Od toga su dvije milijarde bespovratna sredstva, dok četiri milijarde čine povoljni krediti. Sredstva su raspodijeljena prema dva osnovna kriterija – broju stanovnika i bruto domaćem proizvodu po glavi stanovnika. Europska komisija je kombinirala ove pokazatelje kako bi utvrdila proporcionalni ključ raspodjele među šest korisnica, vodeći računa da veće zemlje dobiju veći ukupni iznos, uz uvažavanje njihovih ekonomskih potreba.

U skladu sa tim kriterija, Srbiji je namijenjeno 1,58 milijarde eura, Bosni i Hercegovini 976,6 milijuna eura, Albaniji 922,1 milijuna eura, Kosovu 882,6 milijuna eura, Sjevernoj Makedoniji 750,4 milijuna eura, a Crnoj Gori 383,5 milijuna eura.