Bivši logoraši odali počast stradalima i iskazali prosvjed zbog najave gradnje Muzeja HVO-a na toj lokaciji
U ponedjeljak je izaslanstvu Udruženja logoraša Mostara i Asocijacije nezavisnih intelektualaca 'Krug 99' iz Sarajeva onemogućen pristup zgradi bivšeg logora Hrvatskog vijeća obrane (HVO) na Heliodromu u mostarskom prigradskom naselju Rodoč, no oni su ipak, ispred kapije kompleksa Heliodrom, položili cvijeće u počast stradalim logorašima.
Time su, ujedno, iskazali svoj prosvjed najavljenoj gradnji Muzeja HVO-a na toj lokaciji.
U izaslanstvu je bio i David Pettigrew, profesor studija filozofije, holokausta i genocida s Državnog sveučilišta Južnog Connecticuta iz SAD-a. Izaslanstvo je na kapiji kompleksa prijeratne vojarne JNA u Rodoču, sada dijela kampusa Sveučilišta u Mostaru, čuvar izvijestio da nemaju dozvolu ući do zgrade u kojoj je planirana izgradnja Muzeja HVO-a, dok iz Udruženja logoraša Mostara navode da su sedam dana ranije o namjeri da polože cvijeće izvijestili rektora Sveučilišta u Mostaru Zorana Tomića.
To je Udruženje i ranije iskazalo protivljenje izgradnji muzeja u zgradi koja je bila središnji objekt logora kroz koji je prošlo oko 10 tisuća ljudi, pretežno civila, uglavnom bošnjačke nacionalnosti.
- Ovo za nas nije bio nikakav politički stav, već jedan ljudski stav - poslati signal da nije uredu razmišljati o otvaranju nekakvog muzeja za HVO na ovakvom mjestu i u ovakvim okolnostima, na mjestu, gdje su počinjeni tako gnusni zločini, izjavio je tim povodom član Predsjedništva 'Kruga 99' Bojan Šošić.
Pravo lice onih koji slijede politiku iz 1993. i 1994. godine
- Došli smo ovdje pred kompleks Heliodrom kako bismo odali počast svim stradalim logorašima ali i pokazali pravo lice onih koji danas na ovom prostoru grade muzej i pravo lice onih koji gospodare tim prostorom, riječi su predsjednika Udruženja logoraša Mostar Emira Hajdarovića.
- Mi smo već navikli na zatvorenu kapiju pa nas ovo danas nije razočaralo. Samo su potvrdili sve ono što godinama govorimo za te ljude koji provode politiku koja je slijed svega što se događalo 1993. i 1994. godine, dodao je on u svjetlu zabrane da polože cvijeće. Prof. Pettigrew je poručioda se svojim prisustvom na Heliodromu prisjeća žrtava ratnih zločina počinjenih na tom mjestu, ratnih zločina koji su, kako je podsjetio, bili dio udruženog zločinačkog poduhvata kojim se pokušalo stvoriti Herceg-Bosnu u težnji za Velikom Hrvatskom.
Ponovio je i osobno protivljenje i osuduplana da se na tom mjestu otvori muzej koji će komemorirati pripadnike HVO-a koji su počinili zločine upravo na tu.
Haaška presuda
Gradnja Muzeja HVO-a planirana je u vojarni "Stanislav Baja Kraljević" u mostarskom naselju Rodoč, uz sufinanciranje Ministarstva obrane BiH.Riječ je o prostoru u kojem se, prema tvrdnjama bivših logoraša, nalazio središnji objekt zatvora/logora Heliodrom, u koji su pripadnici HVO-a zatvarali Bošnjake tijekom ratnih devedesetih godina.
Logor HVO-a Heliodrom u Mostaru bio je jedan od najzloglasnijih tijekom proteklog rata u BiH, jedan od desetak logora koje je, prema evidenciji Udruženja logoraša Mostar, tada formirala samoproglašena Hrvatska Republika Herceg-Bosna. Kroz taj jelogor prošlo oko deset tisuća stanovnika Mostara i okolnih mjesta, uključujući i građane bošnjačke i srpske nacionalnosti iz drugih dijelova BiH.
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju je, među ostalim, u studenom 2017., za zločine počinjene1990-ih godina, pravosnažno osudio čelnike tzv. Herceg-Bosne na ukupno 111 godina zatvora a u toj se presudi spominje i taj logor.