John Bolton, bivši savjetnik američkog predsjednika Donalda Trumpa za nacionalnu sigurnost, ocijenio je za Fenu da je put ka članstvu u NATO-u od ključnog značaja za BiH i za druge zemlje koje teže pristupanju Savezu, ali i ukazao da politička previranja u Washingtonu nakon izbora za Kongres ostavljaju malo prostora za snažniji američki angažman na Zapadnom Balkanu. 

Bolton, bivši veleposlanik SAD-a pri UN-u, stava je da je administracija predsjednika Trumpa pogriješila jer nije posvetila dovoljno pozornosti stabilnosti Balkana, posebno imajući u vidu neriješene sporove nakon raspada bivše Jugoslavije i nove napetosti koje, kako cijeni, potiče rusko miješanje u regiji kojim se, kako kaže, nastoji izazvati nestabilnost. 

- Bilo bi daleko više u interesu Washingtona da je bio aktivnije angažiran na Balkanu, no to se nije dogodilo. Uz sva politička previranja koja očekujem u Washingtonu, ne vidim mnogo izgleda da će regija dobiti veću pozornost, riječi su Boltona koji je, govoreći o euroatlantskim integracijama BiH i drugih zemalja regije, naglasio je da članstvo u NATO-u u mnogim aspektima smatra važnijim čak i od članstva u EU. 

- Put ka članstvu u NATO-u apsolutno je ključan za sve zemlje koje još nastoje ući u Savez, dodao je. Na pitanje o odnosu Trumpove administracije prema političkom rukovodstvu Republike Srpske, separatističkoj retorici i zaštiti teritorijalnog integriteta BiH, sugovornik Fene podsjetio je da američka vanjska politika još od raspada bivše Jugoslavije polazi od toga da je stabilnost BiH presudna za stabilnost Balkana u cjelini. Ta politika je, dodao je Bolton, tijekom godina imala uspone i padove, ali je snažno američko opredjeljenje za stabilnost BiH bilo iznimno bitno. 

- Ne očekujem da će se američki stav o potrebi očuvanja stabilnosti promijeniti, no želim ponovno naglasiti da je to više posljedica inercije, odnosno činjenice da se tim pitanjem nitko ne bavi i ne govori da nam je potrebna nova politika, već ponovne potvrde postojeće politike, kazao je Bolton za Fenu koji, nakon promjene odnosa snaga u Kongresu SAD-a, ne očekuje brze ili značajne promjene američkih sankcija prema pojedincima u BiH, niti općeg pristupa sankcijama i drugim ekonomskim pritiscima koji su primjenjivani tokom godina. Takva očekivanja, pojasnio je, ne znače da postojeće stanje smatra dobrim, već da ga vidi kao posljedicu nedovoljne pozornosti koju regiji posvećuju najviše razine američke vlasti.