Predsjednica FBiH Lidija Bradara usvojila je molbu za pomilovanje Ivana Miškića iz Livna, koji je presudom Županijskog suda Livno od 15. veljače 2023. godine osuđen za teško krivično djelo protiv sigurnosti javnog prometa na godinu i šest mjeseci zatvora, otkriva Fokus.

Bradara je usvojila njegovu molbu i oslobođen je izdržavanje kazne zatvora od četiri mjeseca, odnosno neće izdržavati ostatak kazne zatvora u navedenom periodu.

Vozio u pijanom stanju

Podsjetimo, mnogi bh. mediji objavili su informaciju o stravičnoj prometnoj nesreći koju je skrivio Miškić, a koja se desila u ožujku 2022. godine. U ovoj nesreći su život izgubile dvije mlade osobe odnosno Jasmina Selimovića (20) i Mustafa Tiro (30) iz Tomislavgrada.

Miškić je, prema presudi, 12. ožujka te godine u tri sata ujutro, upravljajući automobilom “Mercedes 204” u mjestu Sarajlije kod Tomislavgrada ne pridržavajući se prometnih propisa, ugrozio javni promet i doveo u opasnost živote ljudi, prouzročivši smrt dvije osobe.

Dolaskom na raskrsnicu, on se nije zaustavio kod znaka STOP kako bi propustio drugo vozilo, automobil “Golf” koje se kretalo iz smjera Mokronoge prema Oplečanima, a kojim je upravljala Jasmina Selimović (20) i u kojem su se nalazili Mustafa Tiro (30) i Anida Dilaver (20). Uslijed sudara, Golf je promijenio smjer nakon čega se zabio u obližnju štalu preko puta raskrižja. Selimović i Tiro izgubili su živote na licu mjesta.

Tko je još pomilovan

Također, predsjednica FBiH je donijela odluku o pomilovanju i Mladenke Bratić koja je također osuđena za teško krivično djelo protiv sigurnosti javnog prometa. Presudom Općinskog suda u Zavidovićima osuđena je na kaznu zatvora u trajanju od godinu i pol. Bradara je nju svojom odlukom oslobodila izdržavanja kazne zatvora od pola godine. U ovoj nesreći, na sreću, nije bilo smrtno stradalih osoba.

Nadalje, predsjednica FBiH je od ostatka zatvorske kazne u trajanju od šest mjeseci oslobodila Mirzetu Subašić, bivšu direktoricu Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDŽ-a. Ona je presudom Općinskog suda u Zenici u lipnju 2021. osuđena za zloupotrebu položaja na kaznu zatvora od godinu i pol.

Istom presudom ovaj sud je osudio i Dževada Hamzića, koji je funkciju direktora ZZO ZDŽ-a obnašao prije Subašić. Hamzić se teretio da je nezakonito, bez konkursa primio jednu osobu na mjesto rukovoditelja Poslovnice Vareš, a koja nije zadovoljavala uvjete u smislu radnog staža i položenog stručnog ispita.

Nedugo potom, da bi prikrio svoje nezakonito postupanje, Hamzić je donio odluku o raspisivanju konkursa za navedeno radno mjesto, koji nikada nije proveden. Njega je na ovoj funkciji naslijedila Subašić, koja je odmah po imenovanju poništila konkurs koji je raspisao njen prethodnik, te produžila ugovor na određeno vrijeme dotičnoj osobi, a s njom je nastavila sklapati ugovore na određeno vrijeme. Oboje su bili kadrovi SBB-a.

S druge strane, Bradara je odbila molbe za pomilovanje 17 osuđenih osoba.

Oslobodila i kolegicu iz HDZ-a BiH

Podsjetimo, u listopadu 2023. godine predsjednica FBiH Lidija Bradara je potpisala brisanje presude iz kaznene evidencije Jasni Babić, direktorici Javnog komunalnog poduzeća „Vitkom“ iz Viteza i kolegici iz Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZBiH).

Babić je zbog krivotvorenja isprave na Općinskom sudu u Travniku 2022. godine proglašena krivom i kažnjena s 500 KM jer je u prijavi za poziciju direktorice 2019. godine napisala da nije izabrana dužnosnica iako je tada bila općinska vijećnica. Tu lažnu izjavu je i ovjerila i na taj način otklonila smetnje da postane direktorica. Babić je za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) rekla da pomilovanje nije dobila zbog stranačke povezanosti s Bradarom te da je osobno i ne poznaje. Odbila je odgovoriti šta je navela kao razlog za traženje pomilovanja.

-Šta Vas briga! Nisam se Vama obratila sa molbom, rekla je novinarki CIN-a.

Vrijedi istaknuti kako je od 2003. do lipnja 2024. odobreno 1.187 pomilovanja − u prosjeku 59 godišnje. Među pomilovanim su: političari, funkcioneri, državni službenici, ali i bjegunci i povratnici u činjenju krivičnih djela. Dokumenti svjedoče da je za pomilovanja bilo urgencija, političkog utjecaja i mita.