Zamjenik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Josip Brkić sudjelovao je u radu Radne skupine za zapadni Balkan (COWEB) Vijeća Europske unije u Briselu. 

Brkić je informirao diplomate o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, reformskom procesu i aktivnostima BiH na putu ka Europskoj uniji, a prije svega o trenutačnom stanju kada je u pitanju ispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Europske komisije.

Brkić je istaknuo da Bosna i Hercegovina ostaje opredijeljena za promicanje mira, stabilnosti, sigurnosti i prosperiteta u regiji, te jačanju regionalne suradnje i izgradnji povjerenja u regiji, a sve u okviru svog strateškog vanjskopolitičkog cilja - punopravnog članstva u Europskoj uniji. Naglasio je da je to kamen temeljac vanjske politike Bosne i Hercegovine.

Kazao je također, kako je 2022. godina bila godina uspjeha za regiju zapadnog Balkana, odblokiran je proces pristupanja Albanije i Sjeverne Makedonije Europskoj uniji, dok je Bosni i Hercegovini dodijeljen status kandidata. Prisutni su pozdravili dodjelu kandidacijskog statusa Bosni i Hercegovini, te je Brkić iskazao zahvalnost za podršku iskazanu tokom tog procesa.

- Ovo je pozitivan integracijski signal za Bosnu i Hercegovinu, i sada je na nama odgovornost kada je u pitanju ispunjenje 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije - istaknuo je.

Kada je riječ o ispunjavanju ključnih prioriteta, Brkić je izvijestio o ostvarenom napretku u realizaciji, posebno istaknuvši da je Bosna i Hercegovina u augustu 2022. godine usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavama Bosne i Hercegovine, čime je ispunjen jedan od ključnih prioriteta u procesu pristupanja Europskoj uniji, transparentnost, prevencija i borba protiv korupcije, između ostalog.

Novoizabrano Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je na početku mandata izrazilo opredijeljenost sveobuhvatnog rada na provođenju reformi koje će osigurati provedbu preporuka iz Mišljenja Komisije iz 2019. godine, kao preduvjeta za otvaranje pregovora o pristupanju Europskoj uniji.

Brkić je istakao da je Vijeće ministara BiH već zabilježilo značajan napredak u radu te da je donijelo Budžet za 2023. godinu, Program ekonomskih reformi za razdoblje 2023.-2025. i Program rada Vijeća ministara sa strateškim ciljevima za 2023. godinu u vezi sa europskim integracijama, suradnja BiH-NATO, vladavini zakona, sigurnosti, reformi javne uprave itd.

- Uložit ćemo dodatne napore u izgradnju struktura koje potiču odgovorno upravljanje, veću kvalitetu vladavine prava, sigurnost, prosperitet i klimatsku neutralnost, jače i stabilnije gospodarstvo, uglavnom kroz poboljšanu povezanost - kazao je zamjenik ministra vanjskih poslova BiH.

Brkić je posebno naglasio da je Bosna i Hercegovina pouzdan, ozbiljan i odlučan partner Europske unije i država članica u jačanju europskog sigurnosnog prostora, a što se u praksi pokazalo kroz posvećen i sistemski pristup migrantskoj krizi, potpisivanjem ugovora o suradnji sa EUROPOL-om, pružanje podrške Oružanih snaga BiH u misijama NATO-a koje obuhvaćaju i oružane snage zemalja članica Europske Unije. 

Govorio je i o implementaciji rezultata Općih izbora 2022. godine. Iako je vlast na državnoj razini formirana u rekordnom roku, na federalnoj razini to još nije učinjeno. Još uvijek traju pregovori političkih stranaka o sastavu vlade, iznio je i istaknuo kako se nada da će taj proces ubrzo završiti.

Bilo je govora i o reformi Izbornog zakona. Iako su usvojene izmjene izbornog zakonodavstva vezane za Grad Mostar koje su omogućile održavanje izbora u ovome gradu nakon 12 godina, konkretni koraci za izmjenu Izbornog zakona Bosne i Hercegovine još nisu poduzeti. Iako su se stranke potpisnice Mostarskog sporazuma obvezale pristupiti izradi izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine kako bi se osigurali legitimni izbori i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i građana na svim upravnim i političkim razinama, te kako bi osigurali aktivno i pasivno izborno pravo svakog građanina na cijelom području Bosne i Hercegovine, to se još uvijek nije dogodilo.

- Ove izmjene također su dio obaveza koje je parlamentarna većina treba implementirati, presude  Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Europskog suda za ljudska prava. Kako postoji nekoliko modela, a i nekoliko rješenja koja još treba doraditi, uvjeren sam da ćemo se vrlo brzo dogovoriti oko izmjena - kazao je tom prilikom.

Jedna od tema bilo je i usklađivanje vanjske politike Bosne i Hercegovine sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije, te usklađivanje s izjavama i restriktivnim mjerama Europske unije. Brkić je kazao kako je od početka ove godine postotak usklađenosti besprijekornih 100 posto.

Razgovaralo se i o aktivnostima unutar Berlinskog procesa. Tom prilikom je iskazana nužnost što skorijeg ratificiranja svih sporazuma potpisanih u okviru ovog procesa.

Diplomate COWEB-a su pozdravile ostvareni napredak i izrazili očekivanje da će Bosna i Hercegovina nastaviti s neophodnim reformskim procesima, te još jednom istaknuli nedvojbenu podršku europskom putu Bosne i Hercegovine.

Diplomate COWEB-a posjetit će Bosnu i Hercegovinu idući mjesec, sapćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova BiH.