Gostujući na RTV Herceg-Bosne, ministar pravde BiH Davor Bunoza analizirao je posljednje odluke Europskog suda za ljudska prava u predmetima 'Begić' i 'Demokratska fronta', ocijenivši ih ključnima za buduću izbornu reformu i potvrdu ustavnog ustroja BiH temeljenog na konstitutivnosti. Uz pojašnjenje da je Europski sud, odbacivanjem apelacija u tim predmetima, potvrdio da Europska konvencija ne jamči jednaku težinu svakog glasa, ministar se osvrnuo i na presudu u predmetu 'Kovačević'. 

Kada je riječ o odbacivanju apelacije DF-a, koja se žalila na intervencije visokog predstavnika u izbornoj noći 2022., ukazao je da je prešućen ključni detalj presude. 

- Europski sud je zaključio da DF uopće nema status žrtve, nije pogođena tom mjerom, što znači da bi ta aplikacija, čak i da su ispoštovani rokovi, bila vjerojatno odbačena, kazao je Bunoza osobito ističući značaj odbacivanja aplikacije Zlatana Begića. Prema riječima ministra Begićev cilj bio je stvaranje sustava u kojem odlučuje većina, dok uloga konstitutivnih naroda gubi na značaju, tj. postaje nebitna. No, Europski sud za ljudska prava u tom je predmetu iznio, prema mišljenju Bunoze, jednu od najbitnijih rečenica do sada a ta je da Europska konvencija o ljudskim pravima ne jamči jednaku težinu svakog glasa. 

- Mi smo dosta puta slušali da su odluke iz skupine predmeta 'Sejdić - Finci' odluke koje ukazuju da se mora ispoštovati načelo 'jedan čovjek - jedan glas'. Sada se po prvi put Europski sud upustio u tu raspravu i zaključio da to uopće nije točno niti je pokriveno Konvencijom, pojasnio je Bunoza te je, analizirajući sve četiri posljednje odluke suda u Strasbourgu, ocijenio da su one potvrda trenutačnog ustavnog uređenja. 

- Velika pobjeda načela konstitutivnosti u BiH, velika pobjeda ustavnog ustroja BiH, ali treba reći i velika pobjeda i visokog predstavnika u svezi nametanja Izbornog zakona, zaključio je Bunoza. 

Na opasku novinara da i nedavna Rezolucija Vijeća Europe prepoznaje način izbora članova Predsjedništva BiH kao glavni izvor nepovjerenja, potvrdio Bunoza je da izvješće u točki 63. upravo to pitanje definira kao kamen spoticanja između hrvatske i bošnjačke zajednice. 

- Jasno je da se to odnosi na izbor hrvatskog člana Predsjedništva, precizirao je ministar te skrenuo pozornost na točku 5. Rezolucije, koja nalaže da izborna reforma mora jamčiti osiguranje političkih predstavnika sva tri konstitutivna naroda i ostalih, sukladno sudskim odlukama. Time se, kako je istaknuo, pobija tvrdnje dijela javnosti da je presuda u predmetu 'Ljubić' već provedena ili da je riječ o izmišljotini. 

Kada je riječ o presudi Europskog suda u predmetu 'Kovačević' i njenom utjecaju na unutarnji ustroj BiH te na mogućnost reorganiziranja izbornih jedinica, ministar pravde BiH ocijenio je da je ta odluka prekretnica u praksi Suda. Pojasnio je da ta presuda jasno navodi da države, osobito složene, mogu formirati onoliko izbornih jedinica koliko je potrebno da bi se zadovoljilo ustavne kriterije te da te jedinice ne moraju biti simetrične. Takvim su stavom, dodao je sugovornik RTV HB, demantirani zagovornici građanske države koji su tvrdili da BiH treba biti jedna izborna jedinica. Podsjetio je je i da je Ustavni sud BiH u više navrata potvrdio da demokracija u kontekstu BiH znači da jedan narod ne bira drugom narodu predstavnike te u tom svjetlu on presudu u predmetu 'Kovačević' vidi i kao osudu dosadašnjeg 'sudskog aktivizma'.