Najnoviji podaci Središnje banke Bosne i Hercegovine ukazuju na nastavak pogoršanja financijske stabilnosti poslovnog sektora u zemlji. Na kraju ožujka evidentirano je ukupno 108.472 blokirana računa poslovnih subjekata, što predstavlja povećanje od 114 u odnosu na prethodni mjesec.

Istodobno, broj tvrtki koje imaju barem jedan blokiran račun dosegnuo je 59.245, što je porast od 52 subjekta na mjesečnoj razini.

Likvidnost poduzeća i dalje pod pritiskom
Blokade računa izravno odražavaju probleme s likvidnošću, odnosno nemogućnost poduzeća da uredno podmiruju svoje financijske obveze. U strukturi blokiranih subjekata nalaze se različiti sektori – od uslužnih djelatnosti i poslovnih društava do javnih institucija, zadruga, sportskih i zdravstvenih organizacija te raznih udruga.

Ovakva disperzija ukazuje na činjenicu da problem nije izoliran, već zahvaća širi ekonomski sustav.

Blagi, ali kontinuirani rast na mjesečnoj razini
Usporedba s prethodnim razdobljem dodatno potvrđuje negativan trend. Krajem veljače bilo je blokirano 108.358 računa, dok je 59.193 poslovnih subjekata imalo barem jedan blokiran račun.

Iako su mjesečna povećanja relativno umjerena, kontinuitet rasta sugerira dugotrajnije strukturne izazove u gospodarstvu.

Dugoročna perspektiva: problem koji traje više od desetljeća
Podaci iz prvog izvješća Središnja banka Bosne i Hercegovine iz studenog 2012. godine jasno pokazuju koliko se situacija pogoršala kroz vrijeme. Tada je broj blokiranih računa iznosio 58.038, dok je 35.694 tvrtke imalo blokiran barem jedan račun.

Usporedba s današnjim razinama pokazuje gotovo dvostruko veći broj blokiranih računa, što ukazuje na dugoročno narušavanje financijske discipline i održivosti poslovanja.

Što ovi podaci znače za gospodarstvo BiH?
Rast blokiranih računa ima višestruke implikacije:

smanjena investicijska aktivnost
slabija konkurentnost poduzeća
povećan rizik nelikvidnosti u lancima plaćanja
negativan utjecaj na zaposlenost i gospodarski rast
Ovi pokazatelji ukazuju na potrebu za strukturnim reformama, boljim upravljanjem likvidnošću i učinkovitijim institucionalnim okvirom, piše financa.