Piše: Dragan Bradvica

Dok se politika u Bosni i Hercegovini uglavnom bavi sama sobom život konstitutivnih naroda i žitelja iz dana u dan je sve teži.

Uz to što godinama muku mučimo s masovnim odlascima i negativnim prirodnim priraštajem već više od godinu dana pogodila nas je i teška inflacija. A s obzirom na globalna kretanja mnogi najavljuju da nas tek čeka inflatorni šok.

Ukoliko znamo kako je u ovoj zemlji i prije toga oko 20 posto ukupnog stanovništva bilo ispod granice siromaštva, kako nam oko 55 posto svih zaposlenih radi u branšama u kojima je prosječna plaća oko 700 ili 800 maraka, kako je najveći broj umirovljenika s niskim mirovinama ne treba posebno niti naglašavati koliki su udar na njih i ona najmanja poskupljenja.

Nažalost, poskupljenja nisu mala nego su i prema službenim statistikama cijene hrane i bezalkoholnih napitaka u veljači veće za čak 13,3 posto u odnosu na veljaču 2021. godine.

Službeni podaci

- Razina cijena u veljači 2022. u odnosu na isti mjesec prethodne godine viša je za 8,1 posto. Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima 'Hrana i bezalkoholni napici' za 13,3 posto, 'Alkoholna pića i duhan' za 0,5 posto,'Stanovanje i režijski izdaci' za sedam posto, 'Namještaj, kućanski uređaji i redovito održavanje kuće' za 5,1 posto, 'Zdravstvo' za 1,1 posto, 'Prijevoz' 15,4 posto, 'Komunikacije' za 0,3 posto, 'Rekreacija i kultura' za 4,6 posto, 'Obrazovanje' za 0,3 posto, 'Restorani i hoteli' za pet posto te 'Ostala dobra i usluge' za 3,2 posto. Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljku 'Odjeća i obuća' za 7,1 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Ukoliko pak stvari promatramo na mjesečnoj razini, cijene proizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju u BiH mjerene indeksom potrošačkih cijena, u veljači 2022. u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku su zabilježile rast razine za 1,5 posto. Više cijene u gotovo svim odjeljcima.

Promatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u veljači u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku je zabilježen rast cijena u odjeljcima 'Hrana i bezalkoholni napici' za 2,2 posto, 'Alkoholna pića i duhan' za 0,2 posto,'Stanovanje i režijski izdaci' za 1,1 posto, 'Namještaj i kućanski uređaji' za jedan posto, 'Zdravstvo' za 0,3 posto, 'Prijevoz' za 3,3 posto, 'Komunikacije' za 0,1 posto, 'Rekreacija i kultura' za 0,5 posto, 'Obrazovanje' za 0,1 posto, 'Restorani i hoteli' za 0,5 posto te 'Ostala dobra i usluge' za 0,1 posto.

Država u paralelnom svijetu

Dakle bez pomoći države ali i značajnog povećanja i zaposlenosti i plaća u realnom sektoru siromaštvo u BiH će se rapidno povećavati. Očekivano je da su se vlasti već uglavnom pobrinule za sebe i 'partijske uhljebe' koji na ionako velike plaće za bh. prilike dobivaju i povećanja.

Uz to, što na entitetskoj razini što na lokalnim razinama idi novi zakoni i odluke koje mnogi tumače kao ništa drugo nego novi harač na žitelje. I opet se država ponaša kao Superhik jer ova značajna poskupljenja su do vrha napunila samo i isključivo državnu blagajnu ali niti to im nije dovoljno pa se najavljuju i novi nameti.

Naravno, po duplim standardima – kada se u javnom sektoru povećavaju plaće onda je to zbog značajnog 'skoka' cijena, a kada se treba opravdati nove namete onda rasta cijena nema.