Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Selmo Cikotić je na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH,  odgovarajući na poslaničko pitanje Nenada Nešića (DNS), koje se mjere poduzimaju u vezi s rješavanjem migrantske krize, kazao da je za osam mjeseci ove godine, u odnosu na neke ranije trendove, priliv migranata smanjen, prvenstveno zbog prisustva pandemije Covid -19.

- Dakle, smanjen je otprilike za nekih 39 posto, jer je u ovom periodu registrovano 11.292, a u istom periodu prošle godine bilo je registrovano  18.399 migranata - naveo je ministar Cikotić.

Po njegovim riječima, većina migranata u toku ove godine dolazi iz Afganistana, otprilike njih 27 posto, onda ide Pakistan sa oko 23 posto participacije u tom ukupnom broju migranata koji se kreću preko BiH, a potom Bangladeš sa 19 procenata, Maroko sa 10, Irak sa 4,5 procenta, dok na toj liste se nalaze i Iran, Tunis, Alžir, Egipat i neke druge zemlje Bliskog Istoka i centralne Azije.

- Da bi smo shvatili njihov status, od ovih  11.292 koji su registrovani u Službi za poslove sa strancima tokom ove godine,  njih 10.738 izrazilo je namjeru da podnesu zahtjev za azil. Izražavanjem ove namjere, migranti dobivaju takozvanu registracijsku karticu i stiču mogućnosti i pravo da uživaju mnoge elemente međunarodne zaštite ili prava iz seta međunarodnih ljudskih prava i sloboda - pojasnio je Cikotić.

Međutim, istaknuo je on, od ovih gotovo 11 hiljada, samo je njih 185 zaista podnijelo zahtjev.

Cikotić kaže da je ovo važna činjenica „da migranti praktično manipuliraju tim institutom podnošenja zahtjeva za azil, pa kasnije ne podnose taj zahtjev“.

Po njegovim riječima, BiH u tom smislu ne predstavlja državu koja je zanimljiva kao konačna destinacija, odnosno krajnje odredište za migrante.

- Imamo fenomen zloupotrebe sistema azila, imamo činjenicu da je istočna granica prema Srbiji i Crnoj Gori porozna, ali je to slučaj i sa drugim granicama na ovoj ruti. Međutim, preduzeti su napori da se Granična policija koja nije dovoljno kapacitirana da kvalitetno i efektivno kontroliše istočnu granicu, pojača. Tako da je MUPRS-a sa 80 pripadnika pomagao Graničnoj policiji,  Direkcija za kooridnaciju policijskih tijela sa 40 i SIPA sa 10 svojih pripadnika - kazao je Cikotić, dodajući da se njihovo prisustvo pojačava i upotrebom određenih tehničkih sredstava, čime se pojačava kvalitetnije i sadržajnije efekat kontrole  granice.

Ocijenio je da to pojačanje mjera daje određene rezultate, „tako da u posljednjih par sedmica imamo jedan vidan trend opadanja broja migranata koji se propuštaju kroz granicu BiH na istoku i borave na prostoru BiH“.

Cikotić je kazao da je 10. septembra ove godine  Služba za strance registrovala ukupno 6.101 migranta, te da  od tog broja njih 5.930 se nalazi u privremenim prihvatnim centrima.

 - U toku je ažuriranje plana aktivnosti i mjera za efikasno upravljanje migrantskom krizom. Ključni izazovi u pogledu daljeg uspješnog upravljanja kretanjem i boravkom migranata na prostoru BiH vezani su za jačanje institucija države i ravnomjernu raspodjelu migrantskog izazova u različitim institucijama države, različitim dijelovima države, u pogledu teritorije i u pogledu angažmana u rješavanju ovog važnog pitanja - naveo je ministar sigurnosti BiH.  

Po njegovim riječima, sljedeći fokus je na što kvalitetnijem zatvaranju istočne granice i smanjenju daljeg priliva migranata, za šta je potrebno jačanje kadrovskog i materijalno-tehničkog kapaciteta Granične policije.

Podsjetio je da je Vijeće ministara BiH donijelo odluku da se primi 300 pripadnika, od čega 250 graničnih policajaca i 50 mlađih inspektora.

Cikotić je kazao da treba na sličan način jačati i sve druge agencije za primjenu zakona koje učestvuju u kontroli  ulaska, kretanja i boravka  migranata, urediti sistem identifikovanja migranata.

Istaknuo je da treba dodatno podići kvalitet instituta azila da ne bi bilo daljih zloupotreba. Također, sa pravosudnim sistemom treba urediti procesuiranje migranata „zato  što imamo trend porasta učešća migranata u različitoj vrsti kaznenih krivičnih djela“.

- Očekujemo da ćemo unaprijediti saradnju sa svim zemljama na takozvanoj zapadnobalkanskoj ruti, bilateralnu saradnju sa susjedima, da ćemo pojačati saradnju sa institucijama EU koje se bave ovim pitanjem. Na tragu smo da  realizujemo neke od sporazuma o readmisiji sa zemljama porjekla. Prvi slučaj je da je prije neke tri sedmice vlada Pakistana izrazila namjeru da potpiše sporazum o readmisiji - kazao je ministar Selmo Cikotić, informirajući poslanike o trenutnom stanju u vezi sa migrantskom krizom.