Njemački mediji pišu o odlasku istaknutog njemačkog humanitarca Heriberta Hölza

Povodom smrti istaknutog njemačkog humanitarca Heriberta Hölza, koji je 30 godina svog života posvetio prikupljanju pomoći i provedbi nebrojenih humanitarnih akcija i projekata u Bosni i Hercegovini, novine Rheinische Post (RP) iz Düsseldorfa podsjećaju na njegov humanitarni angažman.Njegov prvi odlazak u tadašnje ratno područje u veljači 1992. promijenio mu je život. Istaknuti humanitarac Heribert Hölz preminuo je u Duisburgu u 81. godini.

BiH – 'sirotište Europe'

Heribert Hölz bio je socijalni radnik, profesor glazbe i izaslanik za Bosnu i Hercegovinu u Caritasu u Duisburgu. Tu je bio angažiran od 1968. godine, a pet godina kasnije preselio je u Neukirchen-Vluyn. Početkom 1990-ih, u vrijeme izbijanja rata na području nekadašnje Jugoslavije, njegov život se u potpunosti promijenio. Prizori stradanja nisu mu dali mira, piše RP, a tekst prenosi i Deutsche Welle.

"U veljači 1992. i sam je otišao u Bosnu, gdje je iz neposredne blizine doživio strahote rata. Puko siromaštvo stanovnika u mnogim područjima te zemlje motiviralo ga je da se tijekom idućih desetljeća angažira za naizgled zaboravljenu zemlju. Jer i puno godina nakon okončanja rata, ravnodušnost i korupcija sprječavaju da se tamošnji stanovnici ponovo vrate vrijednostima normalnog života. Hölz od tada organizira konvoje pomoći, prikuplja donacije i uvijek iznova i sam putuje tamo. Više od 90 puta boravio je u Bosni i Hercegovini, koju sam opisuje kao ‘sirotište Europe‘", piše RP.

Jedan od projekata koji mu je najviše prirastao srcu bilo je osnivanje pučkih kuhinja u Zenici i Banja Luci, koje je podržavala njegova humanitarna organizacija Bosnienhilfe. Samo za pučku kuhinju u Zenici godišnji troškovi iznose 30.000 eura, podsjeća RP.

Posvećenost siromašnima u BiH, sumnjičavost prema bh. političarima

On je sa suprugom Ursulom napravio tisuće staklenki marmelade, čijom prodajom je prikupljana pomoć za BiH. Inače, njegova supruga Ursula, s kojom je 2021. proslavio zlatnu godišnjicu braka, kako piše u düsseldorfskom listu, cijelo to vrijeme mu je bila dragocjena podrška i oslonac.

„Sve do smrti Heribert je za svoje projekte u BiH uspijevao prikupiti oko 10.000 eura mjesečno, što bi, prema slobodnoj procjeni, tijekom tri desetljeća predstavljalo oko dva milijuna eura. Njemu je bilo važno da pomaže ljudima da bi oni kasnije sami sebi mogli pomoći. Svatko tko ima krov nad glavom i dobije nekoliko ovaca preko Bosnienhilfe, može stati na svoje noge”, smatrao je Hölz, prenosi RP.

Za svoj angažman i pomoć ljudima u potrebi Heribert Hölz je još za života dobio brojna priznanja, poput Njemačkog križa za zasluge, Medalju za zasluge Sjevernog Porajnja i Vestfalije, prestižnog papinskog ordena "Za crkvu i papu”, a 2011. je u rodnom Duisburgu proglašen i Građaninom godine.

„Uvijek je bio sumnjičav prema izrazima zahvalnosti službenih državnih ili političkih aktera u Bosni i Hercegovini. Jer, odgovorni u BiH često izgledaju tobože puni zahvalnosti - ali u stvarnosti su mahom samo zainteresirani da iz toga izvuku vlastiti politički kapital", piše Rheinische Post povodom smrti istaknutog humanitarnog radnika Heriberta Hölza.