S bijelom trakom oko ruke i bijelim platnom na prozoru, u nedjelju su i ove godine građani i aktivisti obilježili 31. svibanj, Dan bijelih traka, koji je podsjetnik na zbivanja od navedenog datuma 1992. godine, kada je Krizni stožer Općine Prijedor primorao nesrpsko stanovništvo svoje kuće i stanove označiti bijelim zastavama te, ako se kreću gradom, nositi bijelu traku oko ruke. 

Prijedorske bijele trake su utvrđene kao činjenica u više sudskih procesa za ratne zločine, od prve presude na Haaškog tribunala Dušku Tadiću, pa do krovnih presuda Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću. U nedjelju su se, kao i svih prijašnjih godina, u Prijedoru okupili građani i aktivisti na mjestu na kojem bi trebao biti podignut spomenik za 102 ubijene prijedorske djece te su, u okviru glavnog programa obilježavanja, položene 102 ruže s imenima ubijene djece. 

Dan bijelih traka i ove godine je organiziran kao prosvjed jer prijedorske vlasti, predvođene gradonačelnikom Slobodanom Javorom, još nisu izdale odobrenje za izgradnju spomenika ubijenoj djeci. Podrška građana koji dolaze na obilježavanje Dana bijelih traka je izrazite je bitna jer roditelji ubijene prijedorske djece nisu dobili pomoć ni razumijevanje domaćih institucija. Organizator, Inicijativa 'Jer me se tiče', je uoči obilježavanja poručio da poruke koje se bude slalo u javni prostor na Dan bijelih traka moraju biti usklađene s proklamiranim ciljevima i da ne smiju biti zlorabljene ni na koji način. 

U ime roditelja ubijene djece, prisutnima se obratio Fikret Bačić, koji je još jednom pozvao lokalne vlasti omogućiti izgradnju spomenika za 102 ubijene djece Prijedora. 

- Stojimo ovdje s vama svake godine s bijelom trakom na ruci i ponavljamo zahtjev da se podigne spomenik ubijenoj djeci Prijedora. Imamo podršku ljudi koji svake godine dolaze i medija koji obilježavaju ovaj datum, ali ona do sada nije bila dovoljna da bi lokalne vlasti izdale dozvolu za izgradnju spomenika, podsjetio je Bačić, koji je pozvao gradonačelnika Prijedora Javora preuzeti odgovornost prema budućim naraštajima i omogućiti trajno obilježavanje stradanja djece. 

- Jučer su predstavnici lokalnih vlasti obilježavali Dan obrane Prijedora, a nitko nije spomenuo ubijenu djecu. Od koga su branili Prijedor? Jesu li grad branili od moje Nermine i Nermina?, upitao je Bačić.

Programom 'Dan bijelih traka: sjećanje na žrtve u Prijedoru, učenje lekcija iz prošlosti', kojeg je realizirao Grad Sarajevo putem Informativnog centra Sarajevo u suradnji s Udruženjem Obrazovanje gradi BiH - Jovan Divjak, uz podršku četiri gradske općine i Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, u nedjelju je i u Sarajevu obilježen Dan bijelih traka, a u okviru obilježavanja su sudionici programa, također, nosili bijele trake kao simbol sjećanja na žrtve zločina počinjenih u Prijedoru 1992. Oni su, istodobno, s građanima razgovarali o značaju Dana bijelih traka, značaju kulture sjećanja i očuvanju sudski utvrđenih činjenica o ratnim zločinima. 

Zamjenica gradonačelnika Grada Sarajeva Mirela Džehverović izjavila je za Fenu da je želja da mladi nastave njegovati kulturu sjećanja i budućim naraštajima prenositi istinu o onom što se dogodilo, ne kako bi stvarali nove podjele, već čuvali sjećanje na žrtve i zločine koji su počinjeni. 

- Osobito je važno što upravo mladi danas šalju poruku da žrtve ne smiju biti zaboravljene i da društvo mora graditi budućnost na vrijednostima mira, ljudskog dostojanstva i tolerancije, poručila je Džehverović.

Bećirović: Sjećanje na žrtve Prijedora naša je moralna obveza

U povodu 31. svibnja, Dana bijelih traka, i predsjedatelj Predsjedništva BiH Denis Bećirović je naveo da se na ovaj dan obilježava još jedan tužan datum u povijesti BiH, dan kada su nevini ljudski životi ugašeni na najsuroviji mogući način, te se odaje počast za 3.176 ubijenih Prijedorčana, među kojima je 102 djece. S tim u svezi, poručio je potrebnim širiti istinu o počinjenim ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti. 

- Diskriminatorska i zločinačka politika vlasti Prijedora nije zabilježena u povijesti Europe nakon Drugog svjetskog rata. Sva demokratska društva dužna su njegovati kulturu sjećanja i odlučno se suprotstavljati svakom pokušaju negiranja, relativizacije ili opravdavanja ratnih zločina, istaknuo je Bećirović i dodao da je obveza graditi društvo u kojem će se poštovati istina, pravda i ljudsko dostojanstvo. 

- Sjećanje na žrtve Prijedora naša je moralna obveza prema ubijenima, njihovim obiteljima i preživjelim žrtvama. To je i civilizacijska dužnost svih koji vjeruju u ljudska prava, dostojanstvo čovjeka i univerzalne vrijednosti slobode i jednakosti, riječi su Bećirovića.

Uoči Dana bijelih traka: Vlasti RS-a obilježile Dan obrane grada Prijedora 

Vlasti Republike Srpske su dan ranije, u subotu, obilježile Dan obrane grada Prijedora. Bio je to povod da ministar unutarnjih poslova RS-a Željko Budimir opravda akcije Vojske RS-a kao odgovor na raniji napad. Dopredsjednik Narodne skupštine RS-a Mirsad Duratović je, s druge strane, ukazao da je izolirani incident poslužio kao izgovor za etničko čišćenje u Prijedoru. Za zločine u Prijedoru je izrečeno više od 50 pravomoćnih presuda, a trajni dokaz ostaje i Tomašica, najveća masovna grobnica na Balkanu.