U Dnevnom listu 06.05.2021. godine objavljen je tekst pod naslovom „Neovisno tijelo za istragu ERBD-a dolazi u srpnju”, a istog dana prenesen i na vaš portal

Kako članak neutemeljenim spekulacijama i potpunim lažima grubo manipulira javnošću i nanosi veliku štetu JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar, a zbog objektivnog i istinitog informiranja bh. javnosti, zbog toga, kao i temeljem odredbi članova 1, 2 i 7 (Interes javnosti, Urednička odgovornost i Mogućnost odgovora) Kodeksa Vijeća za štampu BiH, potrebno je da objavite ovaj demanti, u integralnoj formi. Prvo, nije tačno da stub jednoga od mostova preko rijeka Buna i Bunica “pada“ izravno u korito rijeke. Ponavljamo, u sklopu pripreme projekta, za ovu dionicu je izrađen Paket okolišne i društvene procjene, koji obuhvata mjere za ublažavanje utvrđenih mogućih utjecaja i usklađivanje sa zahtjevima zakonodavstva u Federaciji BiH, Okolišnim i društvenim provedbenim zahtjevima EBRD-a (2014) i direktivama EU.

Posebna pažnja je bila usmjerena na zaštiti rijeka Bune i Bunice. U Planu upravljanja biodiverzitetom opisane su mjere ublažavanja koje će biti obuhvaćene glavnim projektom:

-Bez građevinskih aktivnosti na koritu rijeka Bune i Bunice. Tri mosta, Buna i Bunica, kao i pristupni most preko rijeke Bune za lokalno stanovništvo Malog Polja moraju biti izgrađena bez narušavanja riječnog korita.

-Stubovi i nosači koji će se koristiti za podupiranje mostova moraju biti projektovani tako da im temelji budu izvan oba vodotoka. Ovo se također odnosi na dodatni most koji će se izgraditi za lokalno stanovništvo Malog Polja.

- Nije dopušteno reguliranje rijeka Bune i Bunice i njihovih obala, kao ni miješanje prirodnog toka rijeka.

-Instalirati dva dodatna separatora ulja na mostovima na Buni i Bunici.

-Instalirati jedan separator ulja na mjestu naplatnog mjesta na parkiralištu.

-Instalirati zaštitne panele za ptice u naseljima Ortiješ i Lakševine ukupne dužine 1.600 m sa obje strane ceste u cilju sprečavanja sudara ptica sa vozilima

-Izgraditi najmanje dva otvorena kanala za faunu na područjima Malog Polja i Hodbine kako bi se osigurala razmjena gena kopnenih vrsta faune na tim područjima.

-Travnato polje koje koristi kratkoprsta ševa je strogo zabranjeno za upotrebu i korištenje, zabrana uključuje sve građevinske aktivnosti i saobraćaj.

-Ukupno planirati najmanje 11 separatora ulja, 10 duž trase autoceste od kojih će se na lokacijama Most Buna i Most Bunica postaviti dva separatora ulja (pored već planiranih separatora ulja na tim lokacijama), kao i najmanje 1 separator ulja na mjestu naplatnog mjesta. Separatori ulja se odabiru i instaliraju u skladu sa standardima EN 858-1 i EN 858-

2. Drugo, analiza utjecaja na ljude i okoliš je urađena i sva dokumenatcija se može pronaći na zvaničnoj web stranici preduzeća na LINK-u: https://www.jpautoceste.ba/okolisno-drustvena dokumentacija/#1618998606978-f2985ce0-d12c

Treće, za potrebe izbora optimalne trase autoceste na području Mostara jug – Buna struka je međunarodno poznatim metodama multikriterijskih analiza usporedila prvobitne trase iz projektne dokumentacije, zasnovane isključivo na aspektima zadovoljenja potreba stanovništva, očuvanja prirodnih vrijednosti sa prepoznatljivim ambijentom, povećanja stepena pristupačnosti materijalnim resursima i dobrima, povećanja dostupnosti obrazovanju, naučnim i kulturnim institucijama, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, tj. pružanje podrške privrednom razvoju uz punu zaštitu okoliša, odnosno očuvanja zdrave životne sredine. Multikriterijske analize se mogu pronaći na zvaničnoj web stranici preduzeća na LINK-ovima:

South_Pocitelj_2016_eng.pdf

Četvrto, JP Autoceste FBiH ni do sada nije raspolagalo novcem za poddionicu Mostar jug – tunel Kvanj. Novcem se „raspolaže“ u vidu plaćanja privremenih situacija izvođačima kada se potpiše ugovor o izgradnji. Trenutno je u toku tender za odabir izvođača radova. Peto, u postupku zakonski spovedene eksproprijacije do sada je otkupljeno nešto više od 80% zemljišta koje je bilo u privatnom vlasništvu. Visok stepen eksproprijacije, uz minimalan broj sudskih predmeta, ukupno dva, ukazuje na činjenicu da se rezidentno stanovništvo ne protivi trasi, već da je sporazumno potpisalo rješenja i dobilo naknadu, među njima su i vlasnici pet kuća otkupljenih tokom postupka eksproprijacije.

Šesto, nezavisni mehanizam (IPAM) ne provjerava JP Autoceste FBiH, već samu Banku (EBRD) da li je Banka poštivala svoje ekološke i socijalne politike u vezi s projektom, jer je to njeno interno i nezavisno tijelo. Kao što je i sama Banka u svom saopćenju za javnost navela - tokom ovog procesa rad na projektu će se nastaviti, piše u dematiju iz JP Autoceste FBiH.