Dodik od Centralne banke BiH za entitete zatražio 800 milijuna maraka

23 Velj 2022


Dodik od Centralne banke BiH za entitete zatražio 800 milijuna maraka

Bosni i Hercegovini je najbolje da ostane po strani kada su u pitanju odnosi s jedne strane Ukrajine i zapadnog svijeta i Rusije. Da smo danas dio NATO-a i da dođe do sukoba u Ukrajini bili bismo obavezni i da učestvujemo u sukobima. To nam pokazuje da su politike koje smo vodili ranije bile ispravne - kazao je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik na današnjoj konferenciji za medije.

Dodik smatra da je najbolje da se donese stav da se BiH neće svrstavati na bilo koju stranu ili da će bilo koga pratiti u stavovima, te naglašava da kao predstavnik Republike Srpske ne može dozvoliti da se donese bilo kakvo tumačenje koje bi pogoršalo odnose s Rusijom.

- Treba da se osigura politika mira i stabilnosti. Dosta je netačnih informacija koje služe propagandnoj svrsi, tako da mi ni sami ne možemo znati šta se tačno dešava. Očigledno je da se svijet promijenio i da je u novoj dinamici, zbog čega će najveće zemlje morati da dogovore novu održivu politiku koja će osigurati mir. Za to će biti potrebno mnogo razuma - kazao je Dodik.

Ističe da nakon pandemije koronavirusa, tenzije na evropskom tlu čine nove pritiske na ekonomije zemalja. On vjeruje da je u BiH u okviru entiteta potreban dogovor i razmatranje ekonomskih politika koje bi osigurale stabilnost ekonomije i monetarnog sistema.

Dodik predlaže da se donesu izmjene zakona u Centralnoj banci BiH kojima bi se omogućilo oslobađanje oko 400 miliona eura (oko 800 miliona KM) viška sredstava, koja se nalaze na računima Centralne banke, a koja bi se dodijelila entitetima isključivo za nabavku robnih rezervi, odnosno raspodijelila u omjeru od 40 posto RS-u i 60 posto FBiH za te namjene. Predložio je i da Centralna banka ukine nedavno uvedenu negativnu kamatu.

- Inflacija koja se dešava na globalnom nivou dio je ranijih emisija novca bez pokrića, prije svega u Evropskoj uniji, koja je oko 2.700 milijardi eura štampala bez pokrića, a to su u gotovo većem iznosu učinile SAD, dok je Engleska izlaskom iz EU štampala svoju valutu koja je trebala stabilizovati ekonomije u tom vremenu. Sve to danas dolazi na naplatu, što se vidi kroz inflaciju koja urušava ekonomije. Moj prijedlog je da se sjedne u oba bh. entiteta i da se potencira izmjena zakona o Centralnoj banci koja će dozvoliti da se domaćim vrijednosnim papirima može trgovati na domaćem tržištu - rekao je.

Smatra da u tom pogledu treba hitno djelovati kao što su to učinile neke druge zemlje, jer je realno očekivati nestašicu nekih roba široke potrošnje. Najavio je da će ove izmjene predložiti u svojstvu člana Predsjedništva BiH već u narednim danima.

- Ukoliko to ne učinimo bit će teško obezbijediti novac, a trebamo to uraditi prije nego što EU zatvori određene robe za distribuciju. Poznato je da mi u BiH uvozimo i ono što je nepotrebno i da smo uništili stočarsku i poljoprivrednu proizvodnju, zbog čega sada imamo problem s robnim rezervama - podvukao je Dodik.

Osvrnuo se i na upozorenje evropskog komesara za proširenje Olivera Varhelyija, koji je naglasio da Republika Srpska neće dobiti oko 600 miliona eura evropskih sredstava za izgradnju dijelova Koridora Vc i željezničke pruge, naglasivši da se radi o “politici uslovljavanja” jer je Koridor Vc nije interni koridor RS-a, već ga trebaju koristiti i drugi.

DNEVNI


U novom broju donosimo

Novi broj

11 h 15 min

U novom broju donosimo

Novi broj

05 Tra 2025

U novom broju donosimo

Novi broj

04 Tra 2025

Postavke kolačića

Ova web stranica koristi kolačiće zbog poboljšanja vašeg iskustva korištenja stranice. Od ovih kolačića, oni karakterizirani kao nužni se spremaju u vaš Internet preglednik pošto su ključni za korištenje osnovnih funkcionalnosti stranice. Koristimo i kolačiće trećih strana koji nam pomažu kod analize i razumijevanja načina na koji koristite naše stranice. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem Internet pregledniku samo s vašom dozvolom. Također, imate mogućnost onemogućavanja korištenja ovih kolačića. Onemogućavanje ovih kolačića može utjecati na iskustvo korištenja naših stranica.

Uvijek omogućeno

Nužni kolačići su potrebni kako bi stranica mogla normalno funkcionirati. Ovi anonimni kolačići osiguravaju osnovnu funkcionalnost i sigurnosne značajke stranice.

Funkcionalni kolačići pomažu u korištenju određenih funkcija stranice kao što su dijeljenje sadržaja stranica na društvenim mrežama, prikupljanje povratnih informacija i ostalih funkcija trećih strana.

Kolačići performansi se koriste za razumijevanje i analizu indeksa performansi stranice što pomaže kod pružanja boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.

Analitički kolačići se koriste kako bi razumjeli interakciju posjetitelja sa stranicama. Ovi kolačići pružaju informacije za mjerenje broja posjetitelja, izvora prometa stranice

Ostali nekategorizirani kolačići su kolačići koji se trenutno analiziraju i još im nije dodijeljena kategorija.

Marketinški kolačići se koriste kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje web stranica i prikupljaju informacije kako bi pružili prilagođene oglase.