Ekonomski stručnjaci, gospodarstvenici, nositelji javnih funkcija i predstavnici diplomatskog kora u BiH okupli su se u Sarajevu na konferenciji 'Svijet u 2023' kako bi analizirali ekonomsko okruženje u zemlji i svijetu.

Guverner Centralne banke BiH Senad Softić istakao je u uvodnom obraćanju da je elementarna činjenica da je ekonomski rast moguć samo uz ulaganja, privatna i javna, domaća i strana, te je stoga Centralna banka BiH pristala biti suorganizator konferencije.

- Nadamo se da će nam konferencija dati konkretne odgovore ili barem alternativne poglede na pitanja čije rješavanje je ključno za snažnija ulaganja u BiH. Jer, bez otvorenog i konstruktivnog dijaloga svih zainteresiranih, a to su, osim navedenih, i poduzetnici, političari, javne osobe, ali i stanovništvo, nećemo moći naprijed na način na koji želimo, naveo je Softić i konstatirao da je očekivana putanja inflacije u BiH slična onoj u Eurozoni.

- Snažan inflatorni šok u 2022. godini, koji procijenjujemo na 14,4%, postepeno će slabiti u iduće dvije godine. Očekivana inflacija od 6,1% u 2023. godini te tri posto u 2024. godini respektivno znači da će realni raspoloživi dohodak biti pod snažnim pritiskom, što će dodatno usporavati i nominalnu, ne samo realnu ekonomsku aktivnost u zemlji. Prema krugu srednjoročnih makroekonomskih projekcija iz studenog, očekujemo rast realne ekonomske aktivnosti od 4,1 posto, dodao je Softić.

Najveći dio bankarskog sektora kapitalno povezan s bankama iz Europske monetarne unije

- Dobra okolnost u sadašnjem trenutku jest da je BiH kandidat za članstvo u EU, kao i nada da će institucije BiH odgovoriti reformskim izazovima i potrebama u tom integracijskom procesu. Time ćemo pridonijeti boljem životnom standardu stanovništva BiH te odgovoriti na izazove koje nam donosi opća ekonomska kriza i na rastuću inflaciju, rekao je Softić.

Guverner CBBiH dodao je da cilj ovog eminentnog ekonomskog-finacijskog skupa jest u konstruktivnom dijalogu predstavnika ekonomskih institucija, vlasti, diplomatske i poslovne zajednice dati analizu i poglede na ekonomsko okruženje, investicijsku klimu, provedbu reformi i zakonodavstva, te na mjere koje BiH treba poduzeti.

- Najveći dio bankarskog sektora je kapitalno povezan s bankama iz Europske monetarne unije, što utječe i na politiku banaka u BiH. No, banke u BiH se već godinamaoslanjaju prvenstveno na domaće izvore financiranja, koji su, trenutno, uglavnom kratkog dospijeća. Potražnja za kreditima je i dalje relativno slaba, a banke vrlo rigorozno procjenjuju bonitet svojih klijenata, ukazao je Softić prema čijim riječima je, u takvom okruženju, transmisijski mehanizam kamatnih stopa ECB-a na domaći financijski sustav relativno slab. Osobito je istaknuo da CBBiH, zbog aranžmana Valutnog odbora, ima samo jedan instrument monetarne politike na raspolaganju, i nema mehanizam kojim može utjecati na kamatne stope u BiH.

Uloga domaćih vlasti

Veleposlanik Velike Britanije u BiH Jullian Reilly poručio je da 2023. treba biti godina iskorištenih prilika za BiH jer zemlja ima ogroman ekonomski potencijal koji treba iskoristiti.

Dodao je da će domaće vlasti u tome imati najveću ulogu provedbom neophodnih reformi za prosperitet svih građana te je njegova zemlja spremna podržati BiH u tim naporima.

Johann Sattler, šef Delegacije EU-a i specijalni predstavnik EU u BiH, ukazao je da BiH za brži napredak treba brže formiranje vlasti i realizaciju konkretnih programa koje su koalicije usvojile, u čemu može pomoći kandidatski status koji je EU dodijelila BiH.

Tokom panel-diskusija, predstavnici ekonomske, poslovne i diplomatske zajednice pokušat će odgovoriti na pitanja s kakvim se izazovima susreće svijet u 2023., koji su problemi s kojima se suočavaju svjetska i ekonomija u BiH te kako ih prevazići, i ponuditi mogućnosti oporavka i razvoja društva.

Skup je, u suradnji s Centralnom bankom BiH i uz potporu Veleposlanstva Velike Britanije u BiH i Delegacije EU-a u BiH, organizirala tvrtka Color Media Communications.