Utjecaj El Niña na vrijeme u Europi uglavnom je neizravan i slabiji nego u tropskim područjima, ali meteorolozi upozoravaju da bi taj fenomen mogao oslabiti polarni vrtlog. Istraživači su upozorili da bi ovogodišnji El Niño mogao biti najjači dosad zabilježen, što povećava vjerojatnost da 2027. postane najtoplija godina od početka mjerenja, piše Euronews.

Temperature morske površine u ekvatorijalnom Pacifiku već su srušile rekorde svih prethodnih El Niña, a vrhunac se očekuje krajem jeseni ili početkom zime. Procjene govore da bi ekstremne vrućine povezane s El Niñom od lipnja 2026. do veljače 2027. mogle uzrokovati dodatnih 451.000 smrtnih slučajeva. Jače zagrijavanje ujedno stvara uvjete za ekstremnije vremenske događaje poput šumskih požara i poplava.

Tijekom prijašnjih El Niña, Južna Amerika, jug SAD-a, istočna Afrika i središnja Azija suočavale su se s povećanim rizikom od poplava. Istodobno, opasnost od suša i požara raste u velikim dijelovima Australije, na sjeveru Južne Amerike i u nekim azijskim državama poput Indonezije.

U Europi su, međutim, posljedice El Niña znatno neizravnije i slabije. Taj prirodni fenomen mogao bi potkraj godine donijeti nestabilnije vrijeme, odnosno blažu, vlažniju i vjetrovitiju jesen i početak zime. Zbog čega se onda pojavila zabrinutost da Europu ove zime čeka val iznimne hladnoće?

Naglo zagrijavanje stratosfere
Svake zime snažni zapadni vjetrovi kruže oko pola visoko u stratosferi, sloju atmosfere na visini od 10 do 50 kilometara iznad Zemlje. Taj se fenomen zove stratosferski polarni vrtlog (SPV) i njegova je uloga da zadržava hladan zrak visoko iznad Arktika.

No, nakon vrhunca El Niña, polarni vrtlog može oslabjeti. Time se povećava vjerojatnost naglog zagrijavanja stratosfere (SSW), što može dovesti do prodora hladnog zraka. SSW je pojava tijekom koje temperature u stratosferi naglo rastu, ponekad i do 50 °C u samo nekoliko dana.

Hladan zrak s velikih visina tada se raspršuje i pri spuštanju iz stratosfere u troposferu može promijeniti oblik mlazne struje. Prema navodima britanske meteorološke službe Met Office, taj se poremećaj obično formira iznad sjevernog Atlantika i Skandinavije.

Objašnjavaju i posljedice: "To znači da će sjeverna Europa, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, vjerojatno imati dugo razdoblje suhog i hladnog vremena, dok će u južnoj Europi prevladavati blaži, vlažniji i vjetrovitiji uvjeti. Na granici tih područja razvijaju se hladni istočni vjetrovi, a u nekim slučajevima pad temperature donosi snijeg."

Hoće li El Niño Europi donijeti hladnu zimu?
Brojni mediji posljednjih su dana upozorili na dolazak ekstremne hladnoće u Europu, povezujući to s rizikom da El Niño oslabi polarni vrtlog. Ipak, na zimsko vrijeme u Europi utječe niz faktora, među kojima su i klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem.

Primjerice, studija Sveučilišta u Newcastleu iz 2025. pokazala je da izgaranje fosilnih goriva ubrzava promjene u količini zimskih oborina u Europi za gotovo 25 godina u odnosu na predviđanja. Mnogi faktori koji oblikuju vrijeme u Europi ne mogu se predvidjeti toliko unaprijed. Meteorolozi, naime, mogu pouzdano najaviti pojedinačne epizode naglog zagrijavanja stratosfere tek tjedan dana prije nego što se dogode, piše index.

"Iako postoji poznata veza između El Niña i hladnijeg kraja zime u Ujedinjenom Kraljevstvu, takav ishod nipošto nije zajamčen", izjavio je Grahame Madge, glasnogovornik Met Officea. "Postoje i mnogi drugi pokretači zimskog vremena, a prognozu za zimu određuje njihova ravnoteža, a ne samo jedan izolirani faktor."